Takve sigurnosne značajke štitit će europske građane od prijetnji zdravlju koje predstavljaju krivotvoreni lijekovi, koji mogu sadržavati sastojke, uključujući djelatne tvari, niske kvalitete ili u neodgovarajućoj količini.
Sigurnosnim značajkama jamčit će se autentičnost lijeka, od čega će koristi imati i bolesnici i poduzeća, a ojačat će se i sigurnost lanca opskrbe lijekovima – od proizvođača i distributera do ljekarni i bolnica.
Opisanim se aktom, objavljenim 9. veljače 2016. u Službenom listu EU-a, dopunjuje Direktiva o krivotvorenim lijekovima (2011/62/EU), kojoj je cilj spriječiti dostupnost krivotvorenih lijekova bolesnicima, omogućiti građanima EU-a kupnju lijekova na internetu iz pouzdanih izvora te zajamčiti korištenje samo visokokvalitetnih sastojaka u lijekovima dostupnima u EU-u. Delegirana Uredba na snagu će stupiti tri godine nakon objave, navodi EK.
Tim povodom, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan pozvala je Europsku komisiju da hitno djeluje protiv prodaje lažnih lijekova na internetu.
Potaknuta pojavom proizvoda MMS (Miracle Mineral Solution) na hrvatskom tržištu, koji se nabavlja preko interneta za navodno liječenje autizma, Borzan je upozorila da to ukazuje na ranjivost sustava EU-a na šarlatanske terapije, priopćeno je iz njezina ureda.
Hrvatska predstavnica u Odboru za zaštitu potrošača i u Odboru za javno zdravstvo Europskog parlamenta, Borzan je još prošle godine poslala zahtjev Europskoj komisiji za hitnom evaluacijom mjera koje se poduzimaju kako bi se spriječilo širenje lažnih lijekova na tržištu EU iz inozemstva.
"Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je više od 50 posto lijekova kupljenih na internetu lažno. U velikoj akciji Interpola 2011., u samo tjedan dana obustavljena je prodaja 2,4 milijuna lažnih tableta, a 13.500 internet stranica je zabranjeno", objašnjava Borzan.
"Potrošač treba ignorirati sve ponude koje zvuče predobro, čudotvorno i prejeftino da bi bile istinite. U svojoj praksi sam se susretala s pacijentima koji su iz očaja uzimali pripravke koji navodno liječe rak. Pripravak im nije pomogao, a dodatno su se pojavile nuspojave poput jetrenog oštećenja, poremećaja u pigmentaciji kože i slično", kaže ona.
"Reklame nam redovito iskaču dok pretražujemo internet ili čak dolaze e-mailom. Ljudi su i dalje u iskušenjima da kupe takvu terapiju jer je primjerice Viagra kupljena na internetu i do 5 puta jeftinija. Međutim, takva Viagra nerijetko sadržava zamjenske sastojke koji mogu dovesti do infarkta u srčanih bolesnika", upozorava.
Kazneni zakon u Hrvatskoj propisuje kazne samo za proizvode za koje se dokaže da imaju štetan učinak za zdravlje, ali Borzan smatra da obmana mora biti kažnjiva i u slučaju kada proizvod nema negativne učinke na zdravlje, jer valja uvažiti emocionalni i financijski trošak. Procjena je da se prodajom krivotvorenih lijekova godišnje zaradi oko 60 puta više novca nego prevarama s kreditnim karticama.
"Tražila sam od Komisije više napora za podizanje svijesti štetnosti pripravaka s interneta, pogotovo onih koji dolaze is trećih zemalja, i upoznavanja potrošača s novim pravilima. Prošle godine je uvedena oznaka za sigurne online ljekarne u EU-u, ali nije u potpunosti zaživjela. U međuvremenu su sve češći pokušaji zarade na invazivnim štetnim pripravcima poput MMS-a koji dolaze is SAD-a gdje se ne primjenjuju pravila EU-a", kazala je Borzan.