Riječ je o istraživanju koje financira Europska komisija kako bi se utvrdilo postoji li potreba, i mogućnost, da EU svojim djelovanjem utječe ili riješi neki problem donošenjem strategija, preporuka ili predlaganjem zakonodavnih rješenja, izvijestio je u utorak osječki ured zastupnice Borzan.
U priopćenju za javnost navodi se kako je u mogućnosti pristupa liječenju i lijekovima nejednakost među građanima EU trenutno velika, što se djelomično ogleda u prosječnoj životnoj dobi - primjerice, Španjolci u prosjeku žive 83,2 , Hrvati 77,8, a Litvanci 74,1 godine.
Dodaje se kako je cilj projekta istražiti s kakvim preprekama se susreću građani kada trebaju liječnike i liječenje te da pacijenti kao glavne probleme navode nedostatak liječnika, duge liste čekanja, skupoću usluga koje ne pokriva osiguranje, neinformiranost, nedovoljan broj kreveta, udaljenost i slabu prometnu povezanost.
Navodi se kako je, prema podatcima Eurostata, između 2005. i 2009. godine broj građana, koji su prijavili teškoće u pristupu zdravstvenim uslugama pao s 24 milijuna na 15 milijuna, ali je ekonomska kriza preokrenula taj trend i 2013. brojka se popela na 18 milijuna ljudi ili u prosjeku 3,6 posto populacije, dok je hrvatski prosjek nešto niži od europskog, jer je 3,3 posto naših građana 2013. prijavilo teškoće u dobivanju zdravstvene skrbi.
Krajnji cilj je dobiti rezultate na temelju kojih će Europska komisija poduzeti konkretne političke mjere u procesu izjednačavanja pristupa zdravstvu u cijeloj EU, ističe Borzan u priopćenju i dodaje kako je rok za provedbu istraživanja dvije godine, nakon čega će Komisija odlučiti hoće li na temelju njih razvijati strategije, preporuke, zajedničke akcije ili predložiti zakonodavna rješenja.