Izborni se rezultati mogu očekivati nešto kasnije, naša je procjena oko 22 sata, rekla je Hini članica Povjerenstva Janja Horvat Drobnjak i objasnila zašto je tako.
Preferencijsko glasovanje biračima omogućuje da, osim za listu, glasuju i za kandidata kojem daju prednost, to jest kojeg preferiraju, pa će trebati puno više vremena da se glasovi sortiraju, prebroje, dodjele listi i kandidatima unutar te liste, kaže Horvat Drobnjak.
Na izborima za Europski parlament, u svibnju 2014., kad se prvi put koristio preferencijski glas, nije se kasnilo s objavom rezultata jer su ti izbori jednostavniji za provedbu – cijela je Hrvatska bila jedna izborna jedinica, a pripadnici nacionalnih manjina nisu imali pravo glasovati za svoje, posebne liste. Sada to imaju, pa će se u zapisnicima o glasovanju, uz imena i prezimena birača, nalaziti i redni brojevi birača na općoj listi, ali i na šest kolona koje će pripadnicima manjina jamčiti da glasuju za kandidate svoje manjine, kaže članica DIP-a.
Taj će sistem, upozorava, biračkim odborima biti daleko složeniji za utvrđivanje i prebrojavanje birača koji su izašli na izbore i dali svoj glas, ili općoj listi izborne jedinice ili pripadnicima jedne od šest grupacija nacionalnih manjina (srpska, mađarska, talijanska, slovačka i češka, pet manjina bivše države – albanska, bošnjačka, crnogorska, slovenska i makedonska te grupcija 12 manjina).
"Taj sistem izračuna zahtjeva puno više vremena", kaže Horvat Drobnjak i tumači kako će na biračkim mjestima gdje glasuju pripadnici više manjina biti i više zaspisnika, osim općeg za listu izborne jednice, na nekim će mjestima birački odbor morati ispuniti i šest zapisnika za pripadnike manjina koji su tamo glasovali.
Dakle svaka manjina, odnosno grupacija manjina ima svoj posebni zapisnik. Zbog kombinacije ta dva ključna elementa rezultati izbora sa biračkih će mjesta stizati kasnije nego inače, a da bi dostigli masu (preborajanih glasova) koja će biti koliko-toliko relevantna, naša je procjena da će prvi rezultati biti objavljeni tek oko 22 sata, najavljuje članica DIP-a.
Tisuću i pol birača po biračkom mjestu
DIP je izdao naputak izbornim povjerenstvima izbornih jedinica, koja određuju biračka mjesta, da na njima, gdje god je moguće, broj birača ne prelazi 1500, odgovara Horvat Drobnjak na pitanje što se poduzelo da se ubrza utvrđivanje rezultata izbora.
Potvrđuje da će to posljedično značiti više biračkih mjesta nego na posljednjim, predsjedničkim izborima, kad se zbog jednostavnijeg načina glasovanja išlo na njihovo spajanje.
"I u BiH smo predvidjeli veći broj biračkih mjesta u gradovima gdje očekujemo veći priljev birača", kaže Horvat Drobnjak, uvjerena da se neće ponoviti gužve viđene na predsjedničkim izborima.
Na prošlim izborima gužve nije toliko bilo zbog velikog broja birača, nego zbog velikog broja ljudi koji su aktivnu registraciju ostvarivali na sam dan izbora, kaže članica DIP-a i poručuje da je važno čim prije se aktivno registrirati.
"Čim se veći broj ljudi aktivno registrira prije izbora, bit će manje gužve i čekanja", ističe Horvat Drobnjak i napominje da je DIP za ove izbore razdvojio mjesta na kojima se glasuje od onih na kojima se pribavljaju aktivne registracije.
DIP je, navodi, učinio sve što je mogao da se birački odbori pripreme za izborni dan.
Povjerenstvo je educiralo izborna povjerenstva izbornih jedinica koja sada educiraju općinska i gradska povjerenstva, a oni će educirati biračke odbore.
DIP je na svojim internetskim stranicama objavio vrlo detaljan Podsjetnik za rad biračkih odbora s pratećim privitcima, u kojima se objašnjava tehnička strana ispunjavanja zapisnika, važeći i nevažeći listići i sl.
"Učinili smo sve što smo mogli u ovako kratkom roku, ovi su izbori s najkraćim rokom od raspisivanja do održavanja, a puno je tehničkih predradnja koje treba obaviti, malih stvari koje se moraju posložiti", rekla je Horvat Drobnjak.