Strah od "amerikanizacije javnoga zdravstva" KoHOM ocjenjuje neosnovanim jer je već sada više od 70 posto ordinacija primarne zdravstvene zaštite u koncesiji, a velika većina pacijenata niti ne zna je li njihov izabrani liječnik privatnik ili zaposlenik doma zdravlja.
Privatizacija domova zdravlja mogla bi zaustaviti odljev kadrova iz primarne zdravstvene zaštite u kojoj trenutno nedostaje oko 400 liječnika obiteljske medicine, ocijenila je predsjednica KoHOM-a Ines Balint na konferenciji za novinare održanoj uoči Međunarodnog dana obiteljskih liječnika, koji se svake godine obilježava 19. svibnja.
Privatnici-koncesionari obiteljske medicine, koji su u ugovornom odnosu s HZZO-om, racionalnije rade i nemaju dugove, za razliku od domova zdravlja koje se sanira milijunima kuna poreznih obveznika.
Neuređene i neopremljene ambulante domova zdravlja pokazuju neuspješnost tog oblika pružanja zdravstvene zaštite. Liječnici bježe iz takvih ordinacija - daju otkaze i odlaze u bolnice ili izvan zemlje, kažu obiteljski liječnici.
Pružanje mogućnosti zaposleniku doma zdravlja da postane privatnik jedan je od načina da ga se zadrži u zemlji i obiteljskoj medicini, pa KoHOM u tom smislu apsolutno podržava predložene zakonske izmjene.
No, protiv su miješanja Ministarstva zdravlja u liječničku samoupravu u Hrvatskoj liječničkoj komori. U protivnom, ističu, Komora će s vremenom "postati političkom pozornicom".
Međunarodni dan obiteljskih liječnika bio je prigoda da KoHOM upozori na probleme u obiteljskoj medicini, poput prevelikog broja pacijenata po liječniku, nedostatak jasnih kriterija za odlazak liječnika u privatnu praksu, preveliko administriranje, te potrebu bolje informatičke povezanosti s bolnicama i zavodima za javno zdravstvo.