Ova reakcija uslijedila je nakon što je iz delegacije EU u Sarajevu 22. listopada stiglo upozorenje kako se BiH suočava s mogućnošću uvođenja trgovinskih sankcija ukoliko ne prilagodi svoj trgovinski sporazum s Unijom do kraja 2015. godine i tako osigura Hrvatskoj ravnopravan tretman pri izvozu njenih roba s ostalim članicama Unije.
Pritom je, kako je istaknuto iz delegacije EU, riječ o tehničkim odnosno matematičkim prilagodbama trgovinskih kvota čiji je cilj osigurati što manje poremećaje u ustaljenom trgovanju.
To primjerice znači da, ako je BiH odobrila godišnju kvotu od tisuću tona proizvoda za slobodan uvoz iz EU a bescarinski je uvoz iz Hrvatske u tu zemlju sukladno pravilima CEFTA-e iznosio 100 tona, nova prilagođena kvota za bescarinski uvoz iz proširene EU odnosno njenih 28 umjesto ranijih 27 država-članica sada iznosi tisuću i sto tona.
Pri tom se takve kvote raspodjeljuju na temelju redoslijeda podnesenih zahtjeva što znači da u njima može sudjelovati bilo koja država-članica EU, a ne nužno Hrvatska.
"Ovakva se prilagodba radi u oba smjera s obostranim povećanjem kvota i stoga tvrdnje o nepravednosti kvota na štetu BiH idu u pogrešnom pravcu", naveli su iz delegacije EU u BiH.
Podsjećaju i kako je metodologija EU-a za prilagodbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju odnosno njegova trgovinskog dijela na temelju tradicionalne trgovine prihvaćena od svih država zapadnog Balkana osim BiH.
Iz Direkcije za europske integracije BiH sada tvrde da je BiH adekvatno i blagovremeno omogućila primjenu odredbi privremenog sporazuma i na Hrvatsku kao novu članicu EU temeljem odluke Predsjedništva BiH iz lipnja 2013. godine.
"Sve osim tehničke prilagodbe za BiH predstavlja bitne izmjene sporazuma koje bi bile u suprotnosti s uzajamnošću i obostranim interesom kao temeljem odnosa ugovornih strana", stoji u priopćenju DEI BiH.
U Sarajevu tako tumače kako metodologija "tradicionalne trgovine" koju zagovara Europska komisija za BiH nije obvezujuća jer navodno nije sadržana u odredbama privremenog sporazuma a uz to bi se, kako tumače u Sarajevu, odnosila na proizvode koji uopće nisu obuhvaćeni privremenim sporazumom.
Vlasti BiH drže kako su već argumentirano dokazali da se na skupinu od petnaestak proizvoda, poglavito prehrambenih, mora zadržati carinska zaštita pri njihovu uvozu u tu zemlju.
O tome, kako navodi DEI, u zemlji postoji potpuni konsenzus politike i poslovne zajednice i od takvog se pristupa neće odustati.
Proizvođači mlijeka iz BiH u ponedjeljak su od vlasti u toj zemlji zatražili da dodatno pooštre režim uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda iz država-članica EU odnosno da nametnu dodatna uvozna davanja za mlijeko i mliječne proizvode.
Iz entitetskih udruga koje okupljaju proizvođače mlijeka od Ministarstva vanjske trgovine BiH zatražili su uvođenje tzv. prelevmana na temelju kojih bi uvoznici iz EU plaćali dodatnu uvoznu pristojbu.
U ponedjeljak je takve zahtjeve izravno poduprlo Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske.
"Tražimo donošenje mjera za ograničavanje uvoza mlijeka, mliječnih proizvoda, voća i povrća", stoji u izjavi tog ministarstva uz objašnjenje kako BiH navodno može donijeti takve protekcionističke mjere na temelju ranije donesene odluke o zaštiti domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza kojom je predviđena i mogućnost nametanja posebnih uvoznih pristojbi.