Iduće bi godine tako gospodarske aktivnosti u 28 zemalja Europske unije u prosjeku trebale porasti 1,5 posto, s 1,3 posto prognoziranih za ovu godinu, procijenili su u Komisiji u redovnim jesenjim prognozama, objavljenim u ponedjeljak.
Time je Bruxelles snizio prognoze gospodarskog rasta iz svibanjskog izvješća kada su za ovu godinu u EU prognozirali rast od 1,6 posto, te od dva posto u 2015. Tu bi stopu rasta EU prema najnovijim prognozama Komisije trebao dosegnuti godinu dana kasnije.
Snižene su i prognoze za eurozonu, koja bi ove godine trebala porasti 0,8 posto, u odnosu na 1,2 posto prognoziranih u svibnju. Za iduću godinu EK sada za eurozonu prognozira rast od 1,1 posto, u odnosu na 1,7 posto procijenjenih u proljetnih prognozama. Nove procjene pokazuju da će i ta stopa biti dosegnuta s godinom zakašnjenja, u 2016.
Komisija objavljuje redovne gospodarske prognoze tri puta godišnje, u proljeće, jesen i zimu.
Oporavak u EU čini se slabim u usporedbi s onim u drugim razvijenim gospodarstvima, konstatiraju u Komisiji. Kao glavni oslonac u predstojećem razdoblju izdvajaju domaću potražnju koju bi trebala podupirati vrlo poticajna monetarna politka.
Dodatno bi se rast trebalo poticati i očekivano smanjenje privatnog duga i "uglavnom neutralna" fiskalna politika, dodaju.
Osobnu potrošnju trebale bi pak u iduće dvije godine poduprijeti niske cijene roba i rast raspoloživih osobnih dohodaka, s obzirom na postupni oporavak tržišta rada, procjenjuju u Bruxellesu. Izrazitije poboljšanje očekuju tek krajem 2016, kada bi nezaposlenost u EU trebala pasti na 9,5 posto, te na 10,8 posto u eurozoni.
"Stanje na području ekonomije i zapošljavanja ne oporavlja se dovoljno brzo", konstatirao je u izvješću novi potpredsjednik EK za radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost Jyrki Katainen.
Postupno jačanje aktivnosti i rast plaća trebali bi – zajedno sa slabljenjem eura - potaknuti s vremenom i inflaciju, koja bi trebala ubrzati u EU s ovogodišnjih procijenjenih 0,6 posto na jedan posto u 2015., te 1,6 posto u 2016.
Za eurozonu u Bruxellesu u ovoj godini prognoziraju inflaciju mjerenu harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) od 0,5 posto, koja bi u 2015. trebala blago ubrzati, na 0,8 posto, te na 1,5 posto u 2016.
Katainen pritom naglašava da je Bruxelles spreman upotrijebiti sve raspoložive alate i resurse kako bi osigurali više radnih mjesta i snažniji rast u Europi.
"Predstavit ćemo plan o 300 milijardi eura ulaganja usmjerenih na poticanje i održanje ekonomskog oporavka", podsjetio je Katainen.
Među zemljama članicama stope rasta u ovoj godini kretat će se u širokom rasponu, od minus 0,7 posto u Hrvatskoj do plus 4,6 posto u Irskoj, napominju u Komisiji, dodajući da bi se u iduće dvije godine te razlike trebale smanjiti.
"U 2015. i 2016. sve će zemlje EU-a zabilježiti pozitivne stope rasta", najavljuju.
Među vodećim bi gospodarstvima Njemačka po novim procjenama EK u ovoj godini trebala zabilježiti rast u skladu s prosjekom EU-a, od 1,3 posto. U idućoj bi godini rast trebao usporiti na 1,1 posto, te ponovo ubrzati u 2016., na 1,8 posto.
Francuska bi ove godine trebala zabilježiti rast od mršavih 0,3 posto, uz blago ubrzanje u 2015., na 0,7 posto. U 2016. stopa rasta trebala bi biti udvostručena, na 1,5 posto, procjenjuju u Komisiji.
Italiji u ovoj godini prognoziraju pad aktivnosti, za 0,4 posto, te rast od 0,6 posto u 2015., koji bi 2016. trebao osjetno ubrzati, na 1,1 posto.
Španjolsko bi gospodarstvo ove godine trebalo zabilježiti 1,2-postotni rast, koji bi u 2015. trebao ubrzati na 1,7 posto, te na 2,2 posto u 2016.
Među zemljama s višim prognoziranim stopama rasta u ovoj godini izdvajaju se Mađarska, s 3,2 posto, te Velika Britanija, s 3,1 posto, i Luksemburg, Malta i Poljska, čija bi gospodarstva trebala porasti po tri posto.
Najveći pad aktivnosti prognoziran je u ovoj godini Cipru, za 2,8 posto