"Pokušavamo kontaktirati Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta kao bi se zatvorene škole na ugorženim područjima, gdje god je to moguće, otvorile jer predstavljaju prirodno okruženje u kojem djeca vole boraviti i osjećaju se sigurno", izjavila je Grundman-Slavić za Hinu. Pojašnjava da se u školama još uvijek ne bi održavala nastava u "klasičnom smislu riječi" već bi se s djecom više radilo kroz kreativne radionice, sportske i zabavne igre kako bi ih se što više udaljilo od problema s kojima se suočavaju odrasli članovi njihovih obitelji.
Po njezinim riječima, od prvotnog šoka i nevjerice što im se dogodilo, nakon izvjesnog vremena kod stradalnika dolazi do pojave prvih simptoma koji mogu prouzročiti ozbiljne posljedice ukoliko se zanemare i ignoriraju. Mnogi od onih koji su ostali bez domova, dodaje, sada dolaze u fazu da imaju poteškoća sa spavanjem, probavnim tegobama, plačljivosti, povlačenjem u sebe ili prevelikom potrebom za drugim ljudima, a u nekim slučajevima moguća je i pojava agresivnosti.
"Sve su to normalne reakcije u ovakvim katastrofama i nisu one nešto zbog čega bi se sada ljudi trebali zabrinuti. Bilo bi zabrinjavajuće da ljudi tako ne reagiraju", napominje Grundman-Slavić dodajući da je ljudima u takvoj situaciji nužno potrebno iskazati ljudsku toplinu i solidarnost s njihovim problemima. Ocjenjuje kako, tek nakon što su proživjeli prvotni šok, stradalnicima do svijesti dolazi što se u stvari dogodilo, a velika potreba za psihosocijalnom podrškom nastupit će se kada se ljudi počnu vraćati u uništene kuće i domaćinstva.
"Zajedno s Ministarstvom zdravlja podijeliti ćemo edukativne i savjetodavne letke, a pokušavamo osposobiti i SOS telefon za stradalnike na kojem bi stručne osobe mogle pružiti pomoć u svakom trenutku. Pozornost je posebice usmjerena prema maloj djeci s kojom psiholozi i stručne osobe iz Društva "Naša djeca" rade dva puta dnevno po dva sata", navodi stručnjakinja. Dodaje da veliku pomoć u radu sa stradalnicima na terenu pružaju i volonteri Crvenog križa, osposobljeni za pružanje psihosocijalne podrške.
Zbog poplava koje su prije deset dana zadesile županjsku Posavinu, s tog područja evakuirano je oko 11.000 osoba od kojih je najveći dio smještaj pronašao kod rodbine i prijatelja, a nekoliko tisuća smješteno je u organiziranom smještaju.