SYDNEY - Putnici na ruskom brodu zarobljenom u ledu Antarktike pripremaju se u nedjelju za još jedan dan nesigurnog čekanja, dok im australski ledolomac pokušava doći u pomoć, bez jamstva da će mu to i uspjeti. Ruski brod od utorka je zarobljen na stotinjak nautičkih milja istočno od francuske baze Dumont d'Urville. Tri ledolomca su mu se uputila u pomoć, ali dva, francuski i kineski, morala su odustati jer njihovi kapaciteti za lomljenje leda nisu bili dovoljni da bi mogli stići do ruskog broda. U subotu, kineski Snježni zmaj stigao je na samo 7 nautičkih milja od ruskog broda, ali se morao okrenuti zbog debljine leda. Sedamdeset i četiri osobe na brodu Akademik Šokalski, turisti, znanstvenici i posada, polažu sada nade u Auroru Australis, koja bi do broda trebala doći u nedjelju navečer.
RIJAD - Francuski predsjednik Francois Hollande trebao bi u nedjelju doputovati u Saudijsku Arabiju kako bi sa saudijskim čelnicima razgovarao o krizama koje potresaju Bliski istok, dva dana nakon krvavog napada u Bejrutu te usred novih napetosti u Egiptu, ali i o gospodarskim perspektivama. Francuski predsjednik, koji je već razgovarao s kraljem Abdulahom u studenom 2012., susrest će se ponovno s njim prvog dana službenog posjeta, usred pustinje, u Ravdat Hurajimu, 60 kilometara sjeveroistočno od Rijada. Hollande će biti u pratnji francuskih ministara vanjskih poslova, industrije, vanjske trgovine i obrane kao i tridesetak čelnika tvrtki među kojima EDF-a, Areve, Alstoma i Thalesa.
JERUZALEM - Dvije rakete ispaljene iz Libanona pogodile su u nedjelju ciljeve na sjeveru Izraela, a Izrael je odgovorio s više od dvadeset granata na taj napad, priopćili su dužnosnici. U napadu libanonskih raketa nije bilo žrtava ni materijalne štete. Ipak, izraelska je vojska odgovorila vatrom u pravcu mjesta lansiranja raketa. "Dvadesetak granata ispaljenih s izraelskog teritorija palo je na granično područje Arkub, nakon što su ispaljene rakete prema Izraelu u nedjelju ujutro", rekao je jedan libanonski izvor sigurnosti.
BRUXELLES - Hrvatska će uspješnost svoga članstva u Europskoj uniji sljedeće godine moći mjeriti time hoće li i koliko će iz europskog proračuna dobiti više nego što će u njega uplatiti, što nije nimalo laka zadaća budući da je samo manji dio od raspoloživih europskih sredstava zajamčen, dok se najveći dio može povući tek na temelju dobro pripremljenih projekata. Hrvatske uplate za prvih šest mjeseci članstva u drugoj polovici 2013. godine vrte se, prema procjenama oko 250 milijuna eura, a sljedeće godine mogle bi se kretati između 450 i 500 milijuna eura. Ovu godinu Hrvatska neće završiti u minusu zahvaljujući ranije dogovorenim projektima u okviru pretpristupnih fondova. Hrvatska će u proračunskom razdoblju u razdoblju 2014-2020. moći povući do 11,7 milijardi eura, od čega 8,092 milijardi iz kohezijske politike, 3,462 milijardi iz zajedničke poljoprivredne politike te 203,7 milijuna za schengensku granicu. Samo manji dio tih sredstava je siguran, poput izravnih plaćanja u poljoprivredi i još nekih stavki, a sve drugo povlači se na temelju projekata.