Odlukom ministra obrazovanja Sarajevske županije Damira Marjanovića, donesenom na početku školske godine, prvi je put u školskom kalendaru 25. prosinca definiran kao neradni dan, a određeno je i da će neradni dani u sljedećoj kalendarskoj godini biti Uskrs ili Vaskrs.
Dosad su za škole u Sarajevskoj županiji neradni dani u vrijeme vjerskih blagdana bili isključivo oni koji su padali u vrijeme bajramskih blagdana.
Rijaset Islamske zajednice BiH objavio je na Badnji dan priopćenje u kojemu stoji kako su proteklih dana primili pritužbe "više roditelja učenika sarajevskih osnovnih škola" zbog "nesvakidašnjega i za njih zabrinjavajućeg ponašanja nekih prosvjetnih radnika u povodu obilježavanja božićnih blagdana u školama".
Roditelji na koje se pozivaju u Islamskoj zajednici BiH navode kako neki prosvjetni radnici traže od bošnjačke djece da pripremaju prigodne božićne recitale i druge sadržaje koji su eminentno vjerske, u ovom slučaju katoličke naravi, te kako se to zbiva u razredima u kojima gotovo da i nema učenika katolika.
Islamska zajednica tim je povodom izrazila zabrinutost "nastojanjima nekih prosvjetnih radnika da se u programe obilježavanja božićnih blagdana" uključuju učenici koji su drukčije vjerski opredijeljeni.
Iz Islamske zajednice dalje navode kako je to za njih "narušavanje prava na slobodu vjere" pa od vlasti očekuju da reagiraju "mudrim i jasnim instrukcijama... u smislu dosljednog poštovanja vjerskih prava i sloboda svakog učenika" bez obzira na to kako je opredijeljen ili kojem uvjerenju pripadao.
U Bosni i Hercegovini nikada nije donesen zakon kojim bi se reguliralo obilježavanje vjerskih blagdana pa se to pitanje uglavnom rješava na nižim razinama vlasti, a po pravilu se svetkuju blagdani u skladu s tradicijom naroda koji je u većini u nekom dijelu zemlje.
Pripadnicima nacionalnih i vjerskih zajednica koje su u manjini tek se tolerira pravo na odsutnost tijekom njihovih vjerskih blagdana.