„Deficit se mora smanjiti i može se smanjiti samo istodobnim smanjenjem rashoda za recimo milijardu kuna, što je realno očekivati“, rekao je Marić. Prostor vidi u ukidanju prevelikog broja agencija, a mišljenja je da bi trebalo ukinuti čak i ured bivšeg Predsjednika Republike. Uštede vidi i u smanjenju donacija, smanjenju rashoda mnogobrojnih fondova, smanjenju rashoda za intelektualne usluge koje prelaze pola milijarde kuna, kao i smanjenju rashoda za najamnine, što godišnje također prelazi 500 milijuna kuna.
„Istodobno treba povećavati prihode za dvije milijarde kuna i to ponajprije povećanjem ekonomske aktivnosti, čime će se doći do povećanja poreznih prihoda za oko milijardu kuna, ali i povećanje učinkovitosti državnih poduzeća i Hrvatske narodne banke“, izjavio je Marić novinarima u Saboru.
Time se, drži Marić, može iz dobiti Hrvatske narodne banke i državnih poduzeća namaknuti još dodatnih dvije milijarde kuna prihoda i smanjiti deficit na vrlo objektivan način za tri milijarde kuna.
„Pogrešan je način smanjenje plaća i mirovina jer se time smanjuje raspoloživi dohodak i potrošnja, a sve to utječe na proizvodnju i dovodi nas do nove recesije“, poručio je Marić dodajući kako treba analizirati sustav mirovina te drastično smanjivati samo one ekstremno visoke.
„Deficit državnog proračuna ispod tri posto je uvjet za Eurozonu, a Hrvatska je dobila tri godine smanjenja deficita da bi došla na 2,7 u 2016.“, podsjeća laburist Dragutin Lesar, dodajući kako su neke države, kad su ušle u prekomjerni deficit, dobile i dulji period za sređivanje svojih financija. Na vladu apelira da u tom smislu učini napore kako bi se te tri godine „protegle“ na bar četiri-pet godina za što, tvrdi Lesar, po pravilima postoji mogućnost.
„Veliki broj članica EU je svojedobno iz deficita državnog proračuna razvijao svoje gospodarstvo, no mi imamo apsurd velikog deficita bez otvaranja novih radnih mjesta, investicija i razvoja te bi stoga 'sređivanje' trebalo trajati bar pet godina“, pojašnjava.
Mišljenja je i kako Hrvatska ne mora žuriti u Eurozonu jer bi nam to u sljedećih 10-tak godina moglo samo štetiti, a ne i koristiti.
HNS-ov zastupnik Srdjan Gjurković tvrdi kako vlada u svojim projekcijama ide u pravom smjeru. „Može se i napravit će se sve što je u realnim okvirima, ali uz strukturne reforme u javnoj upravi, zdravstvu i obrazovanju gospodarstvo treba početi rasti i pokrenuti se zapošljavanje jer je to ključ da idemo naprijed“, ističe Gjurković.
Gospodarski rast i rješavanje problema investicija dijelom bi se, kaže, moglo riješiti i spajanjem zemljišnika i katastra čime bi se ubrzali procesi da se krene naprijed.
„Treba stabilizirati poreze, no mi smo apsolutno jedna od najkonkurentnijih zemalja po pitanju stimulacije investicija i oslobađanja investitora, a efekti će se osjetiti već 2014.“, obećava Gjurković.