Nakon što je Odbor za pretpristupne fondove EU početkom tjedna preporučio da se BiH uskrati 45 milijuna eura pomoći, državno tužiteljstvo objavilo je kako će zbog toga biti provedena istraga.
"U Posebnom odjelu za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju Tužiteljstva BiH, donesena je naredba o provedbi istrage protiv nepoznatog počinitelja i već se provode određene istražne aktivnosti i prikupljanje dokaza", stoji u priopćenju dostavljenom medijima.
Istraga je povjerena tužitelju Olegu Čavki, koji je ranije bio zadužen za nekoliko ozbiljnih slučajeva povezanih s organiziranim kriminalom i korupcijom.
Suspenzija financijske pomoći BiH iz IPA fondova izravna je posljedica nespremnosti lidera sedam najutjecajnijih parlamentarnih stranaka u toj zemlji da postignu dogovor o načinu provedbe presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci", kojom bi se iz ustava i izbornog zakona uklonila diskriminacija pripadnika nacionalnih manjina.
Zamjenik ravnatelja Općeg ravnateljstva za proširenje EU Joost Korte u utorak je u Sarajevu kazao kako su političari u BiH odavno upozoreni da će biti posljedica ako ne izvrše preuzete obveze pa se to i dogodilo.
"U ovom trenutku posljedice su 'rezanje' IPA fondova. Ako ne bude reakcije u 2014. i 2015. mislim da će biti još posljedica... Mislim da se ovo nikada prije nije dogodilo i ne treba podcjenjivati političko značenje ovih mjera", izjavio je Korte upozorivši kako će, u slučaju da se ovakvo stanje produži, BiH svake iduće godine ostati bez najmanje 80 milijuna eura iz IPA fondova godišnje.
Iz Tužiteljstva BiH ocijenili su kako je neprovođenje presude "Sejdić-Finci" nanijelo veliku štetu svim građanima Bosne i Hercegovine što je "izazvalo ogorčenost svih građana kao i međunarodne zajednice".
"Neprovođenje odluke Europskog suda za ljudska prava nanosi nemjerljivu štetu europskom putu Bosne i Hercegovine, sprječava priliv sredstava iz fondova Europske unije kao i realizaciju projekata pretpristupne pomoći Europske unije BiH. Tužiteljstvo BiH nastavlja aktivnosti u interesu građana Bosne i Hercegovine i europskog puta zemlje", stoji u izjavi iz bosanskohercegovačkog državnog tužiteljstva.
Europski sud za ljudska prava presudu u slučaju "Sejdić-Finci" donio je još u prosincu 2009. godine.
Od tada o modalitetima njene provedbe bez uspjeha pregovaraju stranački lideri, a trenutačno su to Dragan Čović iz HDZ BiH, Martin Raguž iz HDZ 1990, Zlatko Lagumdžija iz Socijaldemokratske partije (SDP BiH), Sulejman Tihić iz Stranke demokratske akcije (SDA), Fahrudin Radončić iz Saveza za bolju budućnost (SBB), Milorad Dodik iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Mladen Bosić iz Srpske demokratske stranke (SDS).
Posljednji put su se sastali u Pragu početkom prosinca kada su, uz posredovanje europskog povjerenika za proširenje Štefana Fuelea, pregovarali punih šestanest sati, no i taj pokušaj nije doveo do konkretnih rješenja.
Pregovori su trenutačno blokirani jer se hrvatske i bošnjačke stranke ne mogu usuglasiti oko modela koji bi osigurao da ubuduće jedan član Predsjedništva BiH bude biran na temelju glasova iz županija unutar Federacije BiH s hrvatskom većinom.