Kako bi Baskija ostvarila političku neovisnost, "najviši prioritet" odmah mora postati isticanje "prava na samoodređenje" naroda po uzoru na Kataloniju, proizlazi iz jedne interne okružnice ETA-e koju je španjolska policija prije dva tjedna pronašla kod jednog zatvorenika, pripadnika te organizacije.
Katalonska regionalna vlada Artura Masa već godinama se u okviru kampanja u zemlji i inozemstvu zalaže za pravo Katalonaca da iduće godine održe referendum o neovisnosti poput onoga u Škotskoj. Sredinom rujna oko 1,6 milijuna Katalonaca napravilo je ljudski lanac dug 400 kilometara, zahtijevajući neovisnost od Španjolske. Artur Mas je tu akciju opisao kao "demokratski krik" i najavio referendum o odcjepljenju od Španjolske, koji bi se trebao održati 2014., unatoč tome što španjolska vlada Mariana Rajoya odbacuje inicijativu smatrajući ju protuustavnom.
Za vodstvo ETA-e (Euskadi Ta Askatasuna - Baskija i sloboda), strategija Škotske i Katalonije u nastojanju oko neovisnosti predstavlja "važnu smjernicu", kako bi se žitelji Baskije ponovno uvjerili u potrebu neovisne baskijske države. ETA čak predlaže okupljanje ljudskog lanca po uzoru na Katalonce.
ETA u okružnici hvali odluku Europskog suda za ljudska prava sa sjedištem u Strasbourgu, koji je proglasio protupravnom "Doktrinu Parot", kojom je španjolska vlada 2006. pokušala spriječiti prijevremeno otpuštanje članova ETA-e iz zatvora. Doktrina se sastoji u tome da se smanjenje zatvorske kazne nije temeljilo na maksimalnoj kazni zatvora od 30 godina, nego na ukupnoj kazni na koju je zatvorenik osuđen. Na taj je način španjolska vlada omogućavala ostanak u zatvoru terorista ETA-e koji su zbog više ubojstava osuđeni na više od sto godina zatvora.
Europski sud za ljudska prava u listopadu je doktrinu proglasio protupravnom, a njezino ukidanje za ETA-u je "važan korak u baskijskom mirovnom procesu".
Nakon toga, Španjolska je bila prisiljena osloboditi oko 30 osuđenih terorista, što je izazvalo prosvjede u javnosti i posebno među žrtvama ETA-inih terorističkih akcija.
Kako bi smirila strasti, španjolska je vlada obavijestila Europski sud za ljudska prava da neće isplatiti odštetu od 30.000 eura oslobođenoj pripadnici ETA-e Ines del Rio koju je sud u Strasbourgu bio odredio za previše vremena provedena u zatvoru. Prema navodima vlade, del Rio duguje svojim žrtvama odštetu iz građanske parnice u visini od 1,5 milijuna eura.
Masovna otpuštanja iz zatvora za ETA-u predstavljaju pozitivan korak u smjeru općeg ublažavanja zatvorskih uvjeta i amnestije za njezine članove. I jedno i drugo ETA postavlja kao uvjete za predaju oružja dvije godine nakon svršetka "oružane borbe".
Kako piše španjolski list La Razon, pozivajući se na protuterorističke izvore u policiji, ETA bi mogla još prije Božića predati svoje zalihe oružja, kako bi poboljšala izglede svojih političkih saveznika na izborima za Europski parlament.
ETA se već 50 godina bori za neovisnost Baskije, a u toj borbi poginulo je više od 830 ljudi. U listopadu je organizacija službeno obustavila "oružanu djelatnost", ali njezine strukture još uvijek postoje.