ZAGREB - Četiri srednjoeuropske zemlje ponudile su u srijedu na poslovnoj konferenciji u Zagrebu suradnju Hrvatskoj na nizu energetskih i infrastrukturnih projekata, osobito povezivanju Baltika i Jadranskog mora, i poručile da su težak rad i stabilan zakonski okvir ključni za gospodarski rast najnovije članice Unije koja već duže vremena bilježi pad BDP-a i stranih investicija. Okupljene u tzv. Višegradsku skupinu (V4), Mađarska, Poljska, Češka i Slovačka ostvarile su 2012. veće stope gospodarskog rasta i izvoza od prosjeka 28 članica EU-a. Za dva posto porastao je BDP tih država koje su u Uniju ušle prije desetak godina i čine tržište od 64 milijuna ljudi. Poljska je u odnosu na ostale članice Unije povukla najviše sredstava iz europskih kohezijskih fondova i 2012. otvorila najviše radnih mjesta u Europi, nakon Velike Britanije i Rusije. Češki veleposlanik Martin Košatka ocijenio je da Hrvatska ima dobre temelje za razvoj, ali mora biti učinkovita u korištenju europskih fondova, dobro pripremiti projekte za europsko financiranje, poticati izvoznike, kao i investicije u istraživanje i razvoj.
LUXEMBOURG/ZAGREB - Uvećane zalihe i ulaganja poduprli su u trećem tromjesečju rast gospodarstva eurozone i Europske unije, dok je potrošnja kućanstava bila uglavnom neutralna za rast a vanjska trgovina je bila kočnica, pokazale su druge procjene europskog statističkog ureda. U razdoblju od srpnja do rujna gospodarstvo eurozone poraslo je 0,1 posto a EU 0,2 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, pokazuju podaci Eurostata. U drugom tromjesečju aktivnosti su u eurozoni porasle za 0,3 posto, a u EU za 0,4 posto. I u eurozoni i u EU najveći doprinos rastu dale su zalihe. Slijede ulaganja dok je osobna potrošnja bila u plusu u EU dok je u eurozoni bila neutralna. Vanjska trgovina bila je negativan faktor i u EU i u eurozoni, pokazuju podaci. Na godišnjoj razini gospodarstvo EU-a poraslo u trećem tromjesečju za 0,1 posto na godišnjoj razini, dok su aktivnosti u eurozoni smanjene za 0,4 posto. Procjena tromjesečne stope rasta hrvatskog BDP-a u razdoblju od srpnja do rujna nije bila dostupna ae na godišnjoj razini aktivnosti prema neprilagođenim podacima za sezonske faktore smanjile su se 0,6 posto, objavio je Eurostat.
LUXEMBOURG/ZAGREB - Sezonski prilagođen promet od trgovine na malo u eurozoni je u listopadu smanjen za 0,2 posto na mjesečnoj razini, dok je u 28 članica Europske unije njegov pad iznosio 0,4 posto, objavio je danas europski ured za statistiku Eurostat. Najnoviji podaci svjedoče o nešto blažem padu prometa u eurozoni u usporedbi s rujnom za koji je stopa njegova pada potvrđena na 0,6 posto. U 28-članom EU stopa pada ostala je nepromijenjena, nakon što su podaci za rujan revidirani s minus 0,3 na minus 0,4 posto. Na godišnjoj razini, promet od trgovine na malo u 17-članoj eurozoni smanjen je za 0,1 posto, dok je u EU28 uvećan za 0,5 posto, pokazali su podaci statističkog ureda. Prema danas objavljenim prvim procjenama Državnog zavoda za statistiku, promet od trgovine na malo u Hrvatskoj je u listopadu realno pao za 0,4 posto na godišnjoj razini. U rujnu je pad iznosio 0,5 posto.
LJUBLJANA - Umirovljeni slovenski diplomat i šef slovenskog tima na pregovorima o sukcesiji bivše SFRJ 2001. Miran Mejak tvrdi da je pitanje stare devizne štednje Ljubljanske banke u drugim bivšim jugoslavenskim republikama sukcesijski problem o kojemu Slovenija i Hrvatska moraju pregovarati. "Hrvati moraju pristati na pregovore, ako ne u Baselu, kod Banke za međunarodna poravnanja (BIS), onda na nekom drugom mjestu", rekao je Mejak u razgovoru za ljubljanski "Dnevnik" od srijede. Mejak je vodio slovensko izaslanstvo na pregovorima koji su uz pomoć međunarodnog posrednika Arthura Wattsa 2001. doveli do potpisivanja sporazuma o sukcesiji nasljednica SFRJ u Beču. "Mi smo se tada oduprli zahtjevu da obveze prema deviznim štedišama preuzmu banke, što su tražile Hrvatska i BiH, dok su Slovenija, Srbija i Makedonija bile protiv", rekao je Mejak, dodavši da je slovenska diplomacija pogriješila što nije inzistirala da Hrvatski sabor ratificira memorandum iz Mokrica o Ljubljanskoj banci, što sada izaziva razlike u njegovoj interpretaciji i obvezama koje su njime preuzela Hrvatska i Slovenija.
SARAJEVO - Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (BiH) je dalo suglasnost za angažiranje zajedničkog odvjetničkog ureda koji bi je, zajedno s ostalim državama-sljednicama bivše Jugoslavije, zastupao u likvidacijskom postupku što se u Sjedinjenim Državama vodi nad poslovnicama Jugobanke i Beogradske banke. Kako je priopćeno nakon sjednice Vijeća ministara BiH, usvojena je informacija o osporavanju potraživanja u likvidacijskom postupku agencija Jugobanke i Beogradske banke u New Yorku, pri čemu je dana suglasnost ovlaštenom predstavniku BiH u zajedničkom Komitetu za raspodjelu aktive i pasive iz Aneksa C Sporazuma o pitanjima sukcesije da u ime BiHe potpiše zajednički ugovor država sljednica o zastupanju s odvjetničkim uredom Cleary Gottlieb Steen and Hamilton LLP iz New Yorka. BiH, Hrvatska, Makedonija, Srbija, Slovenija, zajedno s Narodnom bankom Srbije (NBS), odlučile su da ih odvjetnički ured Cleary Gottlieb Steen and Hamilton LLP zastupa u svezi s potraživanjima što ih je NBS prijavila u ime država-sljednica u okviru likvidacije agencije Beogradske banke d.d. Beograd u New Yorku i newyorške agencije Jugobanke d.d. Beograd, što ga provodi financijski upravitelj u New Yorku.
BEČ - Austrijska banka Raiffeisen Bank International ne vidi razloga za hitnu prodaju ukrajinskog ogranka ali će razmisliti o prodaji ako kupci dadu velikodušnu ponudu, kazao je predsjednik te banke Walter Rothensteiner za austrijske novine Die Presse. Drugi po veličini zajmodavac u srednjoj i istočnoj Europi već je najavio mogućnost povlačenja iz Mađarske, Slovenije i Ukrajine, ali zasad nema konkretnih planova. Raiffeisen je četvrta po veličini banka u Ukrajini s 3,6 milijarde eura zajmova i više od tri milijuna klijenata. "Pitali su nas prodajemo li, što smo i objavili kao što propisi nalažu. Banka tamo pristojno zarađuje, pa nam se ne žuri s prodajom. Ali ako netko kaže da će platiti iznimno velik iznos, onda se s njime razgovara", rekao je Rothensteiner. Na pitanje hoće li Raiffeisen napustiti Mađarsku, rekao je da banka ispituje sve moguće opcije.
LJUBLJANA - Agencija Moody's snizila je rejting Telekoma Slovenije s Ba1 na Ba2, kao i izglede sa stabilnih na negativne, navodeći da je na to utjecala slaba likvidnost tvrtke, uzrokovana teškoćama slovenskog bankarskog sustava, te višim rashodima koji Telekom Slovenije očekuju iduće godine. Poslovni dnevnik Finance navodi u srijedu mišljenje tamošnjih analitičara da sniženje rejtinga neće utjecati na privatizaciju Telekoma. Ta tvrtka na listi je 15 kompanija čiju privatizaciju slovenska vlada planira provesti do kraja iduće godine. U upravi slovenskog nacionalnog telekom operatera kažu da su razlozi za snižavanje rejtinga koji se navode posljedica nepoticajnog slovenskog poslovnog okruženja i ostalih čimbenika na koje nemaju utjecaja, kao što je odluka vlasnika o visini dividende za isplatu. U Telekomu Slovenije dodaju da se ne slažu s osnovnom ocjenom kako je investiranje u Telekom riskantno zbog stanja slovenskog bankarskog sustava i da to onemogućuje mogućnost budućeg kreditiranja, te dodaju da u poslovanju nisu ovisni od domaćih, slovenskih banaka.
LISABON - Oko tri tisuće portugalskih djelatnika javnih služba dosad je prihvatilo otkaz uz otpremninu u okviru programa dragovoljnog odlaska koji treba smanjiti javne rashode, priopćila je vlada u utorak. Od 3.019 ljudi koji su odgovorili na poziv, više od polovice je zasad dobilo pristanak državne uprave a ostatak zahtjeva se još proučava, ističe vlada u priopćenju. Taj je broj ipak manji nego što je vlada u početku bila planirala, a to je od 5.000 do 15.000 sporazumnih otkaza. Portugal se u zamjenu za program pomoći vrijedan 78 milijarda eura, koji mu je u svibnju 2011. odobrila Europska unija, obvezao da će provesti plan štednje i reforma kojim bi javni deficit u 2014. trebao smanjiti na 4 posto BDP-a. Vlada desnog centra planira u 2014. za dva posto smanjiti broj zaposlenih u javnim službama, od 575.000 koliko ih trenutačno ima, osim zaposlenih u bolnicama. Od 2005. je ukinuto 173.000 radnih mjesta u javnim službama, među kojima 28.000 u zadnjih godinu dana. Drugi val odlazaka je predviđen za profesore koji se mogu prijaviti do 28. veljače.
DUESSELDORF - Prodaja novih automobila u Njemačkoj smanjit će se ove godine za pet posto ali će iduće godine uslijediti blagi oporavak, procjenjuju čelnici udruženja automobilske industrije. Ove će godine u Njemačkoj biti registrirano 2,93 milijuna novih automobila, objavila je jučer njemačka federacija automobilske industrije VDA. Broj registracija novih automobila ključan je pokazatelj stanja u iznimno važnoj grani najvećeg europskog gospodarstva. Čelnik VDA Matthias Wissmann nije zadovoljan podacima ali konstatira da se "nastavlja spora stabilizacija njemačkog tržišta". U VDA očekuju da će iduće godine broj registriranih novih automobila porasti na oko tri milijuna, napominjući da su "relativno sigurni" da će 2014. biti dobra za industriju. Zahvaljujući potražnji s američkog i kineskog tržišta, izvoz njemačkih automobila ove će godine porasti jedan posto, na 4,18 milijuna vozila, priopćili su iz VDA. Za 2014. predviđaju stagnaciju.
LONDON - Cijene nafte stabilizirale su se danas na londonskom tržištu iznad razine od 112 dolara za barel, poduprte smanjenom opskrbom iz Libije, a na američkom tržištu nastavljen je njihov snažan rast zahvaljujući uklanjanju važnog uskog grla u tamošnjoj naftnoj infrastrukturi. Na londonskom tržištu cijena barela nafte bila je niža 31 cent u odnosu na jučerašnje zatvaranje i iznosila je 112,31 dolara. Jučer je zaključila trgovanje u plusu 1,17 dolara. Na američkom tržištu barelom se danas trgovalo po 1,18 dolara višoj cijeni, od 97,22 dolara, nakon što je jučerašnje zatvaranje zaključio u plusu 2,22 dolara. U posljednje su vrijeme američko tržište kočila ograničenja povezana s naftnom infrastrukturom i povećana proizvodnja nafte iz škriljca, koji su prouzročili gomilanje zaliha u ključnom čvorištu u Cushingu. Jučer je najavljeno rješenje tog problema kroz skorašnje otvaranje velikog naftovoda, koji će omogućiti transport nafte prema velikim rafinerijskim kapacitetima na obali Meksičkog zaljeva.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice oslabile su u srijedu uslijed očekivanja da bi američka središnja banka mogla početi smanjivati poticaje, a među gubitnicima isticala se banka Standard Chartered nakon što je upozorila na vjerojatni pad dobiti u ovoj godini. Londonski FTSE pao je 0,16 posto na 6.521 bod, pariški CAC za 0,21 posto na 4.163 boda, dok je frankfurtski DAX bio u minusu neznatnih 0,04 posto i iznosio 9.219 bodova. Dionice su oslabile temeljem očekivanja da bi američki Fed uskoro mogao početi smanjivati svoj program kupnje obveznica. Ulagači znaju da će središnja banka u određenom trenutku početi smanjivati poticaje, ali još ne znaju kada. Cijene dionica Standard Chartereda pale su 6,3 posto nakon što su upozorili da će im se dobit ove godine vjerojatno smanjiti zbog sporijeg rasta u Aziji u proteklih pet mjeseci. Gospodarska slika u Europi je mješovita. Njemačka je izvijestila o najbržem rastu aktivnosti u privatnom sektoru u gotovo dvije i pol godine, dok oporavak u privatnom sektoru eurozone gubi na snazi. Talijanski i francuski uslužni sektori ponovno bilježe pad aktivnosti.
TOKIO - Na većini azijskih burzi cijene su dionica jutros pale, kao i jučer na Wall Streetu i europskim tržištima, jer se ulagači plaše da bi američki Fed mogao smanjiti poticajne monetarne mjere na samom početku iduće godine, prije nego što se očekivalo. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu više od 2 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Hong Kongu i Južnoj Koreji pale između 0,3 i 1,1 posto. Burzovni indeksi u Australiji i Šangaju porasli su, pak, između 0,3 i 1,2 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 0,7 posto, zaronivši na najnižu razinu u dva tjedna. Na Wall Streetu su jučer Dow Jones i S&P 500 indeks pali treći dan zaredom jer su ulagači odlučili povući dio zarade s tržišta, nakon naznaka da bi sezona blagdanske potrošnje mogla biti slabija nego lani. To je jutros i azijske ulagače navelo na prodaju dionica. Tim više što se plaše da bi američka središnja banka mogla smanjiti poticajne monetarne mjere prije nego što se mislilo.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u utorak Dow Jones i S&P 500 indeks pali treći dan zaredom jer su ulagači odlučili povući dio zarade s tržišta, nakon naznaka da bi sezona blagdanske potrošnje mogla biti slabija nego lani. Dow Jones oslabio je 94 boda, ili 0,59 posto, na 15.914 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,32 posto, na 1.795 bodova, a Nasdaq indeks 0,20 posto, na 4.037 bodova. Nakon osam tjedana neprestanog rasta cijena dionica, tijekom kojih su Dow Jones i S&P 500 dosegnuli rekordne razine, dok se Nasdaq indeks, po prvi puta nakon 13 godina, probio iznad 4.000 bodova, posljednjih dana ulagači povlače dio zarade s tržišta jer nema vijesti koje bi podržale daljnji uspon cijena.
Tim više što dosad objavljeni podaci o prodaji na početku blagdanske 'shopping' groznice pokazuju da je potrošnja Amerikanaca nešto slabija nego lani. Zbog toga je jučer S&P indeks trgovačkog sektora pao 0,8 posto, otprilike isto kao i dan prije. Iz istog razloga S&P indeks proizvođača roba za široku potrošnju pao je 0,9 posto.