Televizijski novinar Mislav Bago ustvrdio je kako "lakrdija od izbornih pravila na površinu izbacuje uglavnom anonimne kandidate koji se pojavljuju od izbora do izbora". Bago misli da se predizborno praćenje kampanja treba usmjeriti prema glavnim političkim opcijama ili onima za koje istraživanja pokažu da mogu ostvariti bolji izborni rezultat.
Izborna pravila za elektroničke medije dovode do odbojnosti prema političarima i apstinencije, ocijenio je Bago.
Glavni urednik RTL televizije Ivan Lovreček rekao je da je zadovoljavanje izbornih pravila na granici mogućega te da ono znači golem trošak za televizije. Riječ je o potpuno besmislenom načinu predstavljanja kandidata koje nema smisla ni za koga. Lovreček se zauzeo i za ukidanje odredaba o izbornoj šutnji, čak i za ukidanje svih pravila o načinu praćenja predizborne kampanje na nacionalnim elektroničkim medijima. I Bago je za ukidanje izborne šutnje.
Zdenko Ljevak iz Vijeća za elektroničke medije ocijenio da pravila gledateljima i slušateljima otežavaju da istinski upoznaju kandidate.
Ravnatelj Hrvatskoga katoličkog radija Zvonimir Ancić složio se da pravila treba promijeniti jer se ovako, kako je rekao, ne zadovoljava potreba stvaranja informirane odluke u birača, a Jelena Berković iz Gonga ustvrdila je kako bi uloga novinara u kampanji trebala biti proaktivna, a ne da samo drže mikrofone i svim kandidatima postavljaju ista pitanja.
Na tribini je sudjelovao i predsjednik Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora Branko Vukšić, koji je obećao da će vjerojatno početkom siječnja sazvati sastanak tog odbora na kojem će sudjelovati i predstavnici Odbora za Ustav te svih relevantnih medija, Državnoga izbornog povjerenstva i Ministarstva kulture.
Na sastanku bi trebali definirati temelje novih pravila o praćenju izbora koje će predati Hrvatskome saboru na prihvaćanje.
Na drugoj tribini o praćenju aktualnog referenduma u medijima Suzana Kunac iz Vijeća za elektroničke medije izvijestila je da je to tijelo analiziralo praćenje referenduma tri dana te je utvrdilo da mediji ravnomjerno izvješćuju o objema stranama. Istaknula je da su ključni mediji, u nedostatku pravne regulative vezane uz praćenje referenduma, pokazali da kvalitetno prate referendum i smatraju ga bitnim.
Potpredjednica DIP-a Aleksanda Jozić-Ileković ocijenila je da je tom tijelu znatno teže raditi u nedostatku pravne regulative. Istaknula je da Zakon o referendumu uopće ne spominje promidžbu, šutnju ni nadzor referenduma.
Istaknula je da je DIP pozvao obje strane u referendumskoj kampanji da objave izvore financija, i to zbog načela transparentnosti i javne dostupnosti u nedostatku pravnog temelja. "Zbog toga smo dobili etiketu da smo u ovom referendumskom pitanju protiv", rekla je Jozić-Ileković i dodala da se DIP ničim nije svrstao ni na jednu stranu, nego je od obiju strana zatražio isto.
Mario Harapin s HRT-a predstavio je interna pravila praćenja referenduma na HRT-u po kojima se, među ostalim, dvjema stranama odbija mogućnost zakupa televizijskoga ili radijskog prostora te se kampanje prate novinskim izvješćivanjem.
Zakon o refendumu ocijenio je jednim od najgorih zakona u hrvatskoj povijesti, ističući da se u njemu ni na jednome mjestu ne spominju mediji.
Dani elektroničkih medija završavaju sutra.