Znanstvenim skupom i nizom prigodnih koncerata sudionici manifestacije prisjećali su se dana kada je prije točno 70 godina održano drugo zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), na kojemu su postavljeni temelji buduće jugoslavenske federacije kao zajednice ravnopravnih republika.
U Jajce su stigli predstavnici udruga antifašističkih boraca (SUBNOR) iz svih država nastalih raspadom bivše SFRJ, a u tome su se bosanskom gradiću od četvrtka ponovno mogle vidjeti trobojnice s petokrakom te posjetitelji odjeveni u replike partizanskih odora iz Drugog svjetskog rata.
Podsjetnik na povijesni događaj iz 1943. godine i danas je muzej zasjedanja AVNOJ-a, koji je tijekom proteklog rata u BiH potpuno devastiran, no potom je ipak obnovljen u nešto skromnijem izdanju.
Uz zgradu muzeja i danas je parna lokomotiva vlaka kojim je dio od 142 delegata, koliko ih je sudjelovalo na zasjedanju AVNOJ-a, doputovao u Jajce. Većina ih je ipak stigla pješice i uz stroge mjere sigurnosti s obzirom da je zasjedanje održavano u enklavi koja je bila slobodna, no istodobno okružena jakim neprijateljskim snagama.
Na drugom zasjedanju AVNOJ-a donesene su odluke kojima je u osnovama završeno stvaranje državne organizacije nove Jugoslavije, koja je dobila svoj parlament i vladu. Uz jasno ideološko profiliranje buduće države, na tragu ciljeva za koje se zalagala tadašnja Komunistička partija Jugoslavije (KPJ), zasjedanje AVNOJ-a u Jajcu ipak je imalo posebno značenje jer je donesena odluka o vraćanju matičnoj državi dijelova teritorija što ih je nakon Prvog svjetskog rata pripojila Italija, a riječ je o Istri, Zadru, hrvatskim jadranskim otocima, Slovenskom primorju i Julijskoj krajini.
Odlukama AVNOJ-a uspostavljena je i prva privremena vlada nove jugoslavenske države na čelu s Josipom Brozom Titom, dok je kralju Petru Karađorđeviću zabranjen povratak u zemlju.
Raspadom bivše SFRJ 29. studenog je prestao biti danom slavlja u novostvorenim državama, no nastavio se obilježavati kao praznik u tada novonastaloj SR Jugoslaviji, kao dio nastojanja vlasti u Beogradu da se proglase jedinim sljednicima nekadašnje zajedničke države.