Time izbjegavaju pravne rizike i kršenje autorskih prava, zbog čega je u Hrvatskoj prošle godine, temeljem prijava i prekršajnih naloga Državnog inspektorata, naplaćeno ukupno blizu 500 tisuća kuna kazni, istaknuto je na današnjem susretu predstavnika BSA s novinarima.
Ukupno je, po njihovim podacima, prošle godine Državni inspektorat utvrdio 1.484 povrede autorskih prava povezanih s nelicenciranim softverom, te je podnio 393 optužna prijedloga i izdao 73 prekršajna naloga temeljem kojih su naplaćene kazne u spomenutom iznosu.
U novoj kampanji BSA će se posvetiti i promoviranju prednosti licenciranog softvera, poput veće funkcionalnosti, sigurnosnih ažuriranja, tehničke podrške, jamstava i drugih.
Usprkos uvriježenom stajalištu da je među hrvatskim poslovnim subjektima namjera glavni pokretač softverskog piratstva, iskustva s terena i lokalna istraživanja pokazuju da to ipak nije namjera već neznanje.
BSA će u kampanji tvrtke kontaktirati putem izravnog dopisa, potom telefonski poziv, a tražit će i da ispune i pošalju izjavu o korištenju legalnog softvera, nakon što provedu internu reviziju licenčnog stanja te budu sigurni da koriste isključivo licenciran softver.
Osim za tvrtke BSA iduće godine planira edukacijske kampanje i programe i za predstavnike državnih tijela, najavila je vanjska pravna savjetnica BSA u Hrvatskoj Ivana Jurin Puhalo dodajući i da se nelicencirani softver više koristi iz neznanja nego iz namjere.
Iznijela je i podatke iz zadnjih globalnih istraživanja BSA koji potvrđuju, kako je kazala, razarajući učinak softverskog piratstva na hrvatsko gospodarstvo jer je unatoč stagnaciji zadnjih godina stopa softverskog piratstva od 53 posto u Hrvatskoj i dalje alarmantna, što znači i da je svaka druga hrvatska tvrtka u opasnosti zbog korištenja nelicenciranog softvera.
Nova studija, koju su proveli BSA i jedna od vodećih svjetskih poslovnih škola INSEAD, pokazuje i kako bi porast uporabe ispravno licenciranog softvera imalo jači učinak na hrvatsko gospodarstvo od sličnog porasta uporabe nelicenciranog softvera.
Porast uporabe licenciranog softvera za 1 postotni poen generiralo bi procijenjenih 625 milijuna kuna vrijednosti lokalne proizvodnje, dok bi porast uporabe piratskog softvera istom stopom generirao 143 milijuna kuna, što znači da bi ispravno licenciran softver donio 482 milijuna kuna dodatne gospodarske vrijednosti, zaključila je Jurin Puhalo.