Govoreći o Mađarskoj i Europi u svijetu koji se mijenja, Orban je srednju Europu opisao kao konkurentnu regiju koja se nosi s krizom i vjeruje se da će postati predvodnica europskoga rasta.
Ta regija nudi dobre prilike ulagačima i "vjerojatno je logistički najpovoljnija točka" za ulazak na europska tržišta, rekao je.
Po Orbanovim riječima, mađarski ulazak u eurozonu mogao bi potrajati i tri desetljeća. Vlade od 2002. do 2008. nisu iskoristile povijesnu priliku da zemlja uđe u eurozonu, rekao je Orban u odgovorima na pitanja iz publike. Ali da jesu, drži Orban, on ne bi bio u prilici "primijeniti inovativne i neortodoksne metode", piše mađarska agencija MTI.
Države ne bi smjele prihvaćati euro prije nego što im BDP po stanovniku prijeđe 90 posto BDP-a vodećih članica zone. U protivnome gube sposobnost izlaska iz gospodarske krize, kaže Orban.
"Kad govorimo o ulasku u eurozonu, ne mislimo na iduću godinu, nego na iduće desetljeće, ili dva, tri desetljeća", kaže mađarski premijer. A upitno je i hoće li europska zajednička valuta toliko potrajati, dodaje. Da bi potrajala, nužna je tješnja suradnja između zemalja eurozone. One bi morale imati slobodu sklapanja ugovora o slobodnoj trgovini sa zemljama izvan zone, kaže Orban i dodaje da je nužna i suradnja s Rusijom.
Nakon Orbanova predavanja sveučilište je objavilo da osniva institut za srednjoeuropske studije, te da će mu počasni predsjednik biti mađarski veleposlanik u Japanu Istvan Szerhahelyi.