BEOGRAD - Srbija ima jake argumente protiv Hrvatske u procesu po uzajamnim tužbama za genocid, a mogućna su četiri ishoda, među kojima i povlačenje tužbi, ocijenio je u subotu u intervjuu Saša Obradović, vođa pravnog tima koji će Srbiju zastupati pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Den Haagu. U intervjuu “Večernjim nosvostima” Obradović je istaknuo da ishod procesa može biti presuda u korist jedne ili druge strane, odluka da su i Srbija i Hrvatska počinile genocid ili da genocida nije bilo. “Teško je unaprijed govoriti o ishodu procesa koji Srbija i Hrvatska vode pred ICJ u slučaju međusobnih optužbi za genocid, ali mogu jamčiti da će naš pravni tim iznijeti jaku argumentaciju, na visoko profesionalnoj razini”, rekao je Obradović u povodu rasprave koja je pred ICJ zakazana za 3. ožujka naredne godine. Obradovićeve su procjene da će usmena rasprava trajati najvjerojatnije tridesetak dana, te da su obje strane najavile brojne svjedoke i na tisuće stranica materijala. “Konačnu presudu ne treba očekivati prije kraja 2014. ili početka 2015. Četiri su mogućna ishoda: da sud presudi da je bilo genocida na jednoj ili drugoj strani, da su Srbija i Hrvatska počinile genocid ili da genocida nije bilo”, ocijenio je Obradović, ali i istaknuo dugoročnu političku važnost procesa. “Veoma je važno to što će poslije okončanja procesa, ovaj spor biti skinut s političke agende dviju država”, naglasio je Obradović, ne isključujući ni vansudski dogovor, o kojem trebaju odlučiti dvije vlade.
TRIPOLI - U sukobima civila i paravojnih snaga koji su u petak izbili u Tripoliju, prema zadnjim je podacima ubijeno više od 40 ljudi, a ozlijeđeno ih je više od 400, izvijestila je u subotu libijska vlada. U priopćenju ministra pravosuđa Salaha al Marhanija stoji i kako se strahuje da podaci nisu konačni te da bi se brojke mogle povećati.
Sukobi su u petak počeli kad su pripadnici paravojnih snaga otvorili vatru na stotine prosvjednika koji su zahtijevali da te militantne snage napuste Tripoli nakon što su sudjelovale u brojnim okršajima. Reutersov je izvjestitelj u petak vidio kako militanti protuzrakoplovnim topom pucaju po okupljenom mnoštvu. Prosvjednici su se najprije razbježali, ali su se potom vratili naoružani i napali zgrade u kojima su se pripadnici milicija skrivali dok nije pao mrak. Na poprište sukoba stigli su deseci vojnih kamiona, nastojeći razdvojiti sukobljene strane. Vojska je zatvorila ulice kako bi spriječila širenje sukoba. Libijska vlast ne uspijeva se izboriti s brojnim paravojnim snagama koje su povezane s različitim plemenima i političkim opcijama i ima velikih teškoća u uspostavi regularne policije i vojske. Mnoge paravojne snage na državnom su proračunu ali djeluju bez kontrole vlasti. Prošlog su mjeseca paravojne snage zarobile premijera Alija Zaidana u glavnom gradu a oslobodila ga je par sati kasnije druga paravojna jedinica.
DIYARBAKIR - Predsjednik Iračkog Kurdistana stigao je u subotu u jugoistočnu Tursku prvi put u posljednjih dvadeset godina, u posjet koji bi trebao potaknuti mirovni proces tamošnjih Kurda i vlade u Ankari i osnažiti utjecaj Turske uzduž njezinih nemirnih južnih granica. Tisuće ljudi dočekale su konvoj vozila kojim je Masoud Barzani stigao u Diyarbakir, najveći grad u većinski kurdskom jugoistoku Turske na sastanak s turskim premijerom Tayyipom Ergoganom. Okupljeno mnoštvo mahalo je zeleno-bijelo-narančastim kurdskim zastavama uoči svečanog dočeka tijekom kojega će nastupiti kurdski pjesnik i pjevač Sivan Perwer, koji je 70-tih godina 20. stoljeća izbjegao iz Turske i održati masovno vjenčanje 300 parova. "Ovoga vikenda svjedočit ćemo povjesnom procesu u Diyarbakiru", rekao je Erdogan uoči posjeta nazivajući taj događaj krunom napora za okončanje 30-godišnje pobune Radničke stranke Kurdistana (PKK) u kojoj je poginulo 40.000 ljudi. Kurdi, koji se smatraju najvećom etničkom skupinom bez države s oko 30 milijuna pripadnika, koncentrirani su u dijelovima Turske, Irana, Sirije i Iraka. I dok od 1991. uživaju djelomičnu autonomiju u Iračkom Kurdistanu, nacionalistički pokreti u Turskoj, Siriji i Iranu dugo su vremena bili ugnjetavani. Erdogan pokušava ubrzati mirovni proces uoči lokalnih izbora u ožujku iduće godine, a njegova Stranka pravde i razvoja odvratiti turske Kurde od prokurdske Stranke mira i demokracije (BDP) koja ima istu biračku bazu kao PKK i koja trenutno vlada Diyarbakirom.
WASHINGTON - Deseci demokratskih zastupnika u Predstavničkom domu zadali su u petak ozbiljan udarac zdravstvenoj reformi američkog predsjednika Baracka Obame jer su glasali za zakonski prijedlog republikanca koji ozbiljno potkopava domete njegove reforme. Zakonski prijedlog što ga je predložio republikanski kongresnik Fred Upton iz Michigana omogućjuje osiguravajućim kućama da prodaju police zdravstvenog osiguranja po starim kriterijima koji nisu usklađeni s Obamacareom. Zakon je prošao s 261 glasom za i 157 protiv, a poduprlo ga je 39 demokrata, gotovo petina u Predstavničkom domu. Brojni demokrati strahuju da bi primjena Obamina zakona o zdravstvenoj zaštiti mogla umanjiti njihove šanse na izborima 2014., ocjenjuju analitičari njihov bijeg u suprotni tabor. Malo je vjerojatno da će republikanski zakon izglasan u Predstavničkom domu proći i u Senatu u kojem većinu imaju demokrati, no ako bi i prošao Bijela kuća je objavila da će Obama na njega uložiti veto. Republikanci se općenito protive Obamacareu još od 2010., kada je usvojen u Kongresu. No poteškoće nastale 1. listopada kada je pokrenuta internetska stranica Obamacarea putem koje su se Amerikanci prijavljivali za zdravstveno osiguranje podijelile su demokrate. Stupanje na snagu Obamacarea 1. listopada bilo je "vrlo loše, očjano", rekao je demokrat Nick Rahall, jedan od 39 zastupnika koji su podržali republikanski prijedlog. Zdravstveni zakon poznat kao Obamacare posrnuo je odmah na početku listopada pošto je web portal preko kojega su se milijuni Amerikanaca trebali prijaviti za zdravstveno osiguranja imao velikih tehničkih problema, a potom su se brojni osiguranici požalili da su njihove police osiguranja otkazane.
MOSKVA - Rusija je u subotu, s pet godina kašnjenja, napokon isporučila Indiji obnovljeni nosač zrakoplova sovjetske proizvodnje, znatno premašivši namijenjena financijska sredstva, što je potaknulo napetost u vezama dviju zemalja. Zamjenik ruskog premijera Dmitrij Rogozin i indijski ministar obrane A.K. Antony sudjelovali su na svečanosti u arktičkoj luci Severodvinsku, javljaju ruske novinske agencije. Kapetan broda Suraj Berry i zamjenik direktora ruske agencije za izvoz oružja Igor Sevastjanov potpisali su dokumente za isporuku broda, prenosi Itar-Tass. Najveći izvoznik oružja u Indiju, Rusija je obavila temeljitu rekonstrukciju tog nosača zrakoplova koji je 1987. ušao u sastav sovjetske ratne mornarice pod imenom Admiral Gorškov. Sada je preimenovan u INS Vikramaditya po imenu indijskog cara. INS Vikramaditya treba popuniti prazninu nastalu pošto se 1997. iz službe povukao prvi indijski nosač zrakoplova INS Viktrant. Indija je 2004. s Rusijom potpisala ugovor o modernizaciji tog broda sagrađena prije 30 godina. No njegova isporuka, planirana u ljeto 2008. odgađana je nekoliko godina zbog financijskih sporova, kašnjenja u dopremi opreme i problema tijekom ispitivanja. Obnovljeni brod nosivosti 44.500 tona, dug 284 metra, moći će primiti 30 zrakoplova, među njima MiG-29K i 1.600 članova posade. Indijska mornarica pretrpjela je težak udarac u kolovozu kada je podmornica ruske proizvodnje INS Sindhurakshak eksplodirala u doku u Mumbaju, pri čemu je poginulo 18 članova posade.