Neplaćanje koje otežava poslovanje, ali je i mnoge tvrtke dovelo do propadanja najopasnija je pojava u hrvatskom gospodarstvu, iako su u insolvencijskom pravu učinjene brojne izmjene, zaključeno je na skupu. Uz Stečajni zakon na snazi je i Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, a zbog brzine zakonodavnih intervencija u pravni sustav, unesena su rješenja koja u primjeni izazivaju teškoće zbog nedorečenosti, suprotnosti među propisima u kojima se ne mogu zanemariti rješenja što nisu u skladu s Ustavom i međunarodno prihvaćenom obvezama države.
Prema ocjeni akademika Jakše Barbića i stručnjacima je teško snaći se u sadašnjoj regulativi kad su posrijedi stečajevi i insolventnost. "Stečajni zakon mijenjan je sedam puta, a Zakon o predstečajnoj nagodbi tri puta u manje od godinu i bit će uskoro mijenjan i četvrti put. Ne može se pouzdati niti u pročišćene tekstove tih zakona koje je izradio saborski Odbor za zakonodavstvo", kazao je Barbić.
O nedostacima izmjena Stečajnog zakona iz 2012. govorila je profesorica zagrebačkog Pravnog fakulteta Jasnica Garašić koja je uz ostalo upozorila da vjerovnik ne može pokrenuti postupak predstečajne nagodbe, dok dužnik ima dužnost to učiniti. "Treba razmisliti o uvođenju socijalnog plana za radnike, a ne da se tražbine radnika tretiraju kao dio troškova stečajnog postupka. Također, što prije treba donijeti Zakon o osobnom stečaju, a institut predstečajne nagodbe kako je sada definiran u zakonu treba ukinuti", kazala je Garašić.
Njezin kolega Mihajlo Dika smatra da u reguliranju predstečajne nagodbe treba slijediti njemački i eventualno austrijski model.