Londonski Ftse indeks u takvim je okolnostima smanjen za 1,5 posto, na 6.624 boda, frankfurtski DAX za gotovo jedan posto, na 8.987 bodova, a pariški CAC za 1,05 posto, spustivši se na 4.219 bodova.
Pad cijena dionica na europskim tržištima nadovezao se tako na pad dionica na burzama u SAD-u i Aziji, pod pritiskom izjava predsjednika podružnice američke središnje banke Fed u Atlanti Dennisa Lockharta da smanjenje programa otkupa obveznica, 'teškog' 85 milijardi dolara mjesečno, ostaje opcija za redovno mjesečno zasjedanje sredinom prosinca.
Najveći gubitnici bile su financijske dionice, uključujući bankovne, osiguravateljske i one upravitelja imovinom, te rudarske dionice, s padom cijena do 1,6 posto. Riječ je o sektorima koji su najizloženiji poticajnim mjerama središnjih banaka.
Banka Standard Chartered, fokusirana na poslovanje u Aziji, zabilježila je pad cijena dionica od 3,2 posto, nakon što im je investicijski rejting snizila tvrtka Mizuho Securities, ističući zabrinutosti u vezi rasta i to poglavito na tržištima u nastajanju koja su uzdrmana bojaznima oko smanjenja monetarnih poticaja.
Zabrinutosti u vezi rasta pogodile su i dionice talijanskih banaka, uključujući UniCredit, kojima je naloženo da pribave dodatni kapital kako bi udovoljile zahtjevima o visokokvalitetnom kapitalu.
"Tržište gubi zamah. Ne bi nas čudilo da u kratkom roku dođe do određenih korekcija, obzirom da ulagači prate promjene u smjernicama središnjih banaka vezano uz daljnje poteze u monetarnoj politici", kazao je Dean Cook, analitičar u banci Duncan Lawrie Private Bank.
Među rijetkim dobitnicima izdvaja se Carlsberg, s rastom cijena dionica od 2,8 posto, nakon što je objavio rezultate poslovanja za treće tromjesečje koje su bili bolji od očekivanja.
Indeks Tokijske burze Nikkei smanjen je 0,15 posto, završivši trgovanje na 14.567 bodova.