Richard Allan, Facebookov direktor za javnu politiku za Europu, istaknuo je pred Odborom za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove da njegov glavni izvršni direktor Mark Zuckerberg "odlučno i opetovano odbacuje lažna izvješća da Facebook dopušta neometan pristup svojim serverima."
Googleov direktor za javnu politiku i odnose s vladama Nicklas Lundblad rekao je: "Nismo omogućili američkoj vladi pristup Googleovim serverima ni izravno niti neizravno."
Dorothee Belz, potpredsjednica Microsofta za pravne i korporativne poslove, također je ustvrdila: "Microsoft ne daje nijednoj vladi na svijetu neometan pristup podacima o svojim klijentima."
Svo troje istaknulo je da su obavještajne službe i policija imali sudske naloge da istraže podatke o pojedinim sumnjivim osobama.
Allan iz Facebooka je napomenuo da su u drugom polugodištu 2012. američke agencije podnijele oko 10.000 zahtjeva, a države članice EU-a otprilike još toliko.
Dodao je da su se mnogi od njih odnosili na uobičajena pitanja, poput pomoći u potrazi za nestalom djecom, a ne špijunažu, i na tek "mali dio od jedan posto svih profila na Facebooku."
Belz iz Microsofta kazala je da su američke vlasti u istom razdoblju podnijele oko 7.000 zahtjeva te da im u 24 posto slučajeva njezini zaposlenici nisu imali što predati.
Tri tvrtke kazale su također da bi željele otkriti više o upitima američkih obavještajnih službi, ali im to brane američki zakoni.
"Znamo da govorimo istinu", istaknuo je Lundblud.
Međutim, europski zastupnici nisu im baš povjerovali.
Nizozemska liberalna zastupnica Sophie In't Veld kazala je da su joj ljudi iz tih istih tvrtki kazali drukčije u neslužbenim razgovorima, prenosi EUobserver.
Iskaz je dao i američki republikanski kongresnik Jim Sensenbrenner, predsjednik kongresnog Pododbora za kriminal, terorizam, domovinsku sigurnost i istrage, koji je zajedno sa senatorom Patrickom Leahyjem pripremio prijedlog zakona (Freedom Act) kojim želi stati na kraj masovnom prikupljanju podataka, putem izmjena protuterorističkog Patriotskog zakona.
Kongresnik je istaknuo da je NSA postupala bez odobrenja američkog Kongresa. "Nadam se da smo naučili lekciju i da će nadzor biti mnogo stroži", rekao je.
Demokratska senatorica Dianne Feinstein, predsjednica senatskog Odbora za nadzor obavještajne zajednice, iznijela je prijedlog zakona koji ide u suprotnom smjeru od njegova. Taj prijedlog zakona "ozakonjuje ono što NSA čini i tvrdi da je to u redu .. To me plaši", kazao je.
Feinsteinin prijedlog zakona njezin je odbor usvojio prošli mjesec pa je Sensenbrenner istaknuo da se bori protiv "administracije, čelnika obiju stranaka, Kongresa i odbora za obavještajni nadzor" kako bi se umjesto toga usvojio njegov zakon.
Europski parlament pokrenuo je istragu o masovnom američkom špijuniranju elektroničkih komunikacija u Europi i svijetu koje je razotkrio bivši suradnik američke Nacionalne sigurnosne agencije (NSA) Edward Snowden. To je bilo deveto saslušanje u sklopu te istrage.
Snowden je otkrio da te tri tvrtke, kao i Apple, AOL, PalTalk i Yahoo, rutinski predaju podatke Nacionalnoj sigurnosnoj agenciji. Sudske naloge agenciji odobrava posebni, tzv. FISA sud (Sud za vanjski obavještajni nadzor), koji djeluje u tajnosti. Od 2001. do 2012. sud je odobrio 99,95 posto zahtjeva.
Snowden je otkrio također da su NSA i britanski GCHQ hakirali Googleove servere i prisluškivali podvodne optičke kablove.