Zbog neplaćanja, krajem lipnja ove godine, više od 15 tisuća aktivnih obrtnika imalo je blokirane račune, a njihov ukupan dug iznosio je 3,94 milijarde kuna.
I dok iz Komore poručuju kako je za preokretanje trendova potrebno pažljivo ciljano kreirati nove mjere u koje bi trebalo uključiti sve dionike - od državnih tijela i lokalne samouprave, do komora, obrtnika i poduzetnika, Hrvatski sabor je ovih dana u večernjim satima, u nazočnosti tek nekolicine zastupnika u sabornici tek kratko raspravio Strategiju razvoja poduzetništva do 2020. godine. Iz redova oporbe tom je prigodom oštro zamjereno što se o jednom iznimno važnom strateškom dokumentu raspravlja na takav način.
Obrtnici zamjeraju što su malom gospodarstvu teško dostupni povoljni krediti.
Kada kredite i dobiju problem su visoke kamate, poručuju iz Komore napominjući kako obrtnici teško ispunjavaju uvjete da bi ugovorili kredit i pronašli instrumente osiguranja kredita.
Ukidanje obveznog članstva u HOK-u koje najavljuje ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras značit će, po mišljenju Komore, veće troškove za obrtnike, ali i nove troškove za državu.
Ako dođe do dobrovoljnog članstva, usluge poput nastupa na sajmovima, savjetodavnih usluga ili seminara članovi će morati plaćati po tržišnoj cijeni, poručuju iz Komore i podsjećaju kako obveznim članstvom Komora ima legitimitet zastupanja svih obrtnika.
U slučaju dobrovoljnog članstva zastupala bi samo one koji ju svojevoljno plate, no svjesni su i činjenice da bi to u pravilu bio vrlo mali broj financijski jačih obrtnika.
Obrtnici sada izdvajaju najviše 136 kuna mjesečno, a HOK predlaže, kao svoj doprinos rješenju krize, da se taj doprinos smanji i izjednači za sve, te da iznosi 88 kuna mjesečno.
U HOK-u ističu kako model komora s javnopravnim statusom, uz koji se veže i obveza plaćanja komorskog doprinosa imaju najjača europska gospodarstva poput Njemačke, Austrije i Francuske.
Komorski doprinos HOK-u čini manje od jedan posto ukupnog opterećenja gospodarstva neporeznim davanjima. Najveća davanja idu gradovima i općinama (komunalni doprinos, vodni doprinos, spomenička renta, porez na tvrtku i drugo) te državnim poduzećima (Hrvatske vode, Hrvatske šume). Primjerice, naknada za izdavanje šumarske licencije za mali obrt za obavljanje usluga u šumarstvu iznosi čak 8000 kuna godišnje.