Nagomilani gubici, koji su prije dvije godine iznosili 160 milijuna kuna, od čega je Herbos samo državi dugovao 40 milijuna kuna, bili su razlogom pokretanja stečajnog postupka krajem 2011. godine.
Iako su vjerovnici bili suglasni da se nastavi proizvodnja u međuvremenu nije pronađen strateški partner koji bi uložio u novu proizvodnju.
Premda već dvije godine tvrtka posluje bez gubitaka smanjena proizvodnja nije mogla povećati stečajnu masu pa je stečajni upravitelj odlučio da se proizvodnja prekine.
"Bez novih ulagana, dozvola za rad i novca za organizaciju proizvodnje poslovanje više nema smisla. Preostalim radnicima, a ostalo ih je 43, ugovori su produženi do 30. studenoga kako bi još obavili preuzete obaveze isporuke robe za Makedoniju", rekao je Petanjek.
Herbos, koji je 1946. godine počeo proizvodnju kao Radonja, nekad je zapošljavao 800 radnika. Tvrtka je imala vlastite razvojne laboratorije, jedina je u zemlji imala vlastitu sintezu sredstava za zaštitu bilja, a velik dio proizvodnje je izvozila.
Neuspjelom privatizacijom Herbos je počeo gomilati gubitke pa je postupno smanjivao proizvodnju i broj zaposlenih. Stečaj je pokrenut krajem 2011. kada je preostalo 150 zaposlenih.
Jedan od vrednijih pogona Herbosa je nova spalionica opasnog otpada, za koju i danas postoji zanimanje. Međutim, spalionica je imala dozvole samo za spaljivanje vlastite onečišćene ambalaže pa je zbog sumnje da noću spaljuje i tuđi otpad svojedobno bilo mnogo polemike i prosvjeda.
Sisačka gradska uprava, koja je Herbos pomagala opraštenjem milijunskih dugova za neplaćenu komunalnu naknadu, donijela je odluku da se proizvodni pogoni, zajedno sa spalionicom presele izvan grada, ali ta odluka nikad nije provedena u djelo.