Juraj Bubalo autor je impresivnih "Sto dana Azije", a njegov dnevnik – putopis vodi čitatelje u nepoznate dijelove zemalja indokineskog poluotoka, uz Bangladeš i Indiju, te može svakome tko se zadesi u tom dijelu svijeta poslužiti i kao vodič od neprocjenjive vrijednosti. Goran Vincenc, glavni urednik mjesečnika Hrvatskih šuma, koji je bio na dugim putovanjima po svim kontinentima, otkrit će što ga tjera da svake godine odlazi na drugi kraj svijeta i je li opasnije u divljinama Afrike ili na proputovanju vlakom kroz nestabilnu Moldaviju, kao i kada će napokon posjetiti Antarktik. Etnolog Luka Šešo još je prije desetak godina "tumarao" pustinjom Gobi, vlakom putovao kroz pasivne krajeve Kine i otkrivao ljepote jugoistočne Azije te će govoriti o tome zašto su daleki dijelovi Azije za njega tako magnetski privlačni.
Urednik i voditelj tribine Ivan Glušac podsjetio je da je putopis kao književna forma dugo vremena bio u sjeni ostalih književnih vrsti, iako je povijest hrvatskog putopisa stara nekoliko stoljeća "jer - što je Hektorovićevo 'Ribanje i ribarsko prigovaranje', no prvi hrvatski putopis?"
"I dok su najveći naši pisci i pjesnici, poput Krleže i Matoša, rijetko percipirani kao putopisci, danas neke nove generacije isključivo pišu putopisnu prozu, odnosno, njihova potreba za pisanjem proizlazi isključivo iz vlastite motivacije za putovanjem", napominje Glušac.
Glušac navodi da se Književni petak s temom putopisa priključuje Mjesecu hrvatske knjige, čiji je ovogodišnji moto "Tko čita, (ne) skita" i posvećen je višestoljetnoj povezanosti književnosti i putovanja.