Prihodi mogu porasti povećanjem PDV-a i uvođenjem poreza na nekretnine, rekao je Linić, ne isključivši pritom nijednu od tih mogućnosti.
Osnovnim problemom ipak drži izostanak gospodarskog rasta te tvrdi da bi rast od tri posto riješio problem s prevelikim proračunskim manjkom.
"Uopće nisu lagani trenuci pred nama, slijedi donošenje proračuna s puno neizvjesnosti", kaže Linić. Smatra da dodatnu poteškoću čini to da je javnost protiv reformi.
Ministar financija smatra da je manjak iznad granice koju propisuje regulativa Europske unije, posljedica pogrešne politike od 2009. do 2011. godine. U tom razdoblju država je, po njegovom mišljenju, provodila politiku neracionalnog zaduživanja koju nisu pratile reforme.
Tvrdi da su ti trendovi preokrenuti dolaskom aktualne Vlade koja, kako je rekao, provodi reforme i politiku štednje stvarajući tako temelje za konsolidaciju javnih financija.
Linić očekuje da će se Vlada s Europskom komisijom uspjeti dogovoriti o mjerama svođenja proračunskog deficita ispod granice od tri posto BDP-a. Te bi se mjere trebale znati u siječnju, nakon čega ih u sljedeća tri mjeseca treba provesti.
Linić kaže da će Vladina pozicija u razgovorima s Europskom komisijom biti na tragu nedavno predstavljenih mjera za smanjenje proračunskog deficita, a da je na Komisiji da procijeni je li to dovoljno i treba li provoditi dodatne mjere ili ne.
"Bude li dodatnih mjera, naša je obveza da im se u toku tri mjeseca prilagodimo", navodi Linić.
Dodaje kako se boji da mjere Vlade neće biti dovoljne jer nema gospodarskog rasta, a tu je i utjecaj troškova zbog članstva Hrvatske u EU-u.
Upozorava kako uopće nisu lagani trenuci pred nama te da slijedi donošenje proračuna s puno neizvjesnosti.
"Pretjerali smo s dugovima i deficitima, davno smo pred zidom, ali još uvijek se borimo da shvatimo gdje smo", dodaje ministar financija.
Linić upozorava da će i 2013. i 2014. godina također biti problematične po pitanju proračunskog manjka i to 2013. zbog dugovanja zdravstvenog sustava, a 2014. zbog 4,5 milijardi kuna koliko će najmanje biti rashodi Hrvatske koji proizlaze iz članstva u Europskoj uniji.
Upitan pak može li situacija s proračunskim deficitom potaknuti SDP-ova koalicijskog partnera HNS da pristane na uvođenje poreza na nekretnine, Linić je rekao da HNS nije dovodio u pitanje taj porez nego tajming uvođenja. No dodao je da želi čuti mišljenje gradova i općina kojima bi dominantno pripadali prihodi od toga poreza.
Prema danas objavljenim podacima Eurostata i hrvatskog Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je manjak konsolidirane opće države u 2012. godini iznosio 16,35 milijardi kuna, ili 5 posto BDP-a, dok je konsolidirani dug opće države iznosio 183,27 milijardi kuna, ili 55,5 posto BDP-a.
Ti podaci pokazuju da će Hrvatska uskoro ući u Proceduru prekomjernog deficita (EDP), mehanizam EU-a osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod 3, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta.