Predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a Vladan Bojić upozorio je kako ribarstvo i dalje opterećuje niz problema, od novog Zakona o morskom ribarstvu, donesenog na brzinu istog dana kada smo ušli u EU, do ribolova malim i povlačnim alatima, lukama, veletržnicama, ovlaštenjima, projekta Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja Natura 2000, kojim je tradicija dovedena u pitanje. Ovih dana pojavio se i novi, gorući problem-seizmičko ispitivanje Jadrana za traženje plina i nafte.
Bojić je kazao kako su ribari danas ovisnici o potporama i poticajima te da ulazak u EU ribarima nije otvorio nova tržišta i mogućnosti. Unatoč svemu, rekao je, naše ribarstvo pokazuje održivi trend.
Predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec naglasio je kako su, zahvaljujući velikim naporima Ceha za ribarstvo i akvakulturu i snažnom zastupanju interesa ribara, državna tijela prihvatila neke argumente Ceha i donijela odluke kojima se štite ribari i njihove obitelji.
No, ostalo je još niz otvorenih pitanja i problema koje treba zajednički rješavati u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i Upravom za ribarstvo. To su primjerice, nedoumice oko provedbe zakonske regulative nakon ulaska u EU, pitanje pravičnih naknada za alate koji će se povući iz uporabe.
Napomenuo je i kako je potrebno riješiti pitanje obeštećenja ribara u slučaju povlačenja brodova iz ribolova, osigurati kontinuitet subvencioniranja cijene goriva, osigurati odgovarajuću zamjenu za dosadašnje poticaje za kilogram ulovljene ribe te omogućiti jednostavnije uvjete za sve one koji se bave i koji će se baviti marikulturom, koja je sigurno budućnost za veliki dio hrvatskog ribarstva.
Ribari su u raspravi najviše spominjali potpore i poticaje, a zajednička poruka je "zadržimo ih da preživimo ulazak u EU". Ante Mišura iz Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede istaknuo je kako imamo pravo zadržati potpore još tri godine.
Ribari su govorili i o subvencijama za plavi dizel i sredstvima Europske unije, konkretno o 13 milijuna eura do konca ove godine, ali i novih 280 milijuna za iduće sedmogodišnje razdoblje.
Još je jednom istaknuto da je budućnost, ne samo hrvatskog ribarstva, u marikulturi, većem uzgoju ribe i školjaka. Susret ribara završava sutra objavom zaključaka.