Najavio je kako će s 18. susreta ribara HOK-a, koji će se održati na Hvaru od 17. do 19 listopada, biti poslana poruka kojom će se ukazati na poteškoće ribara i na ono što ribari žele kako bi im se pomoglo.
"U ovom trenutku malo tko ulaže u ribarstvo zato što ono nije više perspektivan sektor, a većina ribara sada želi izići iz ribarstva i očekuje sredstva iz fondova Europske unije kako bi na takav način dobili nekakvo obeštećenje da mogu prijeći na drugi posao", istaknuo je Bojić.
Po njegovim riječima u Hrvatskoj oko 3.500 ribara ima povlastice od kojih su 3.200 obrtnici.
"To je stalan broj ribara koji se nakon ulaska Hrvatske u EU ne može povećavati, a onaj tko eventualno izgubi dozvolu neće je više moći dobiti. Ne možemo povećati ni broj alata, a ribarska flota je registrirana te se ni ona kao niti snaga motora ne mogu povećavati", kazao je Bojić.
Naglasio je kako je na prošlogodišnjem Susretu ribara HOK-a upozoreno na poteškoće s kojima će se ribari suočiti nakon ulaska Hrvatske u EU a koje se sada pokazuju i u praksi.
"Zakon o morskom ribarstvu, koji je donesen 'preko noći' 28. lipnja 2013. godine, a stupio na snagu 1. srpnja ulaskom Hrvatske u EU, doveo je u vrlo lošu situaciju niz načina ribolova u Hrvatskoj", kazao je Bojić. U tom je kontekstu spomenuo i 13. pregovaračko poglavlje za ulazak Hrvatske u EU s kojim ribari, po njegovoj tvrdnji, nisu bili blagovremeno upoznati.
"Nažalost, nismo mogli doći do potpisanog 13. poglavlja i nismo znali što nas čeka, a to sada izranja na svjetlo dana i tu je niz poteškoća koje su se stvorile sakrivanjem istine od ribara i donošenjem zakona koji nama ne odgovaraju", istaknuo je Bojić.
Smatra kako je propuštena prilika da se Hrvatska u vezi 13. poglavlja izbori "za derogaciju kojom bi se odgodila primjena zakona i postavili se u bolju poziciju nego što smo danas".
Na upit koje su odredbe 13. poglavlja nepovoljne za ribare, Bojić je naveo kako je najveći problem prihvaćanje Mediteranske uredbe, koja je donijela niz novih propisa i novih zabrana na koje, kako je rekao, "mi očito nismo bili spremni".
"Potezne mreže su stavljene izvan zakona, one na ovakav način nemaju gotovo nikakvu budućnost, a to su mreže koje kod nas imaju tradiciju dugu 800 godina", rekao je Bojić ustvrdivši kako je na taj način "ribarska tradicija u Hrvatskoj nestala".
Tendencija je na industrijskom ribolovu, a mali obrti i mali ribari na taj način imaju ili lošu ili nikakvu budućnost, zaključio je Bojić.