Napomenula je kako smo i dalje svakoga dana suočeni s nasilnim incidentima, jer je nakon uklanjanja prvih dvojezičnih ploča u Vukovaru uslijedio val incidenata u Dubrovniku i drugim gradovima u Hrvatskoj.
Povod konferenciji je knjiga Ante Lešaje "Knjigocid" o uništavanju knjiga u Hrvatskoj u devedesetim godinama prošlog stoljeća, a uz to bilo je riječi o fenomenu isključivosti u lingvistici, diskriminaciji ljudi, pravosudnoj diskriminaciji, te o problematici deložacija i stanarskih prava kao izraza diskriminacije.
Ističući kako je istraživanje isključivosti u Hrvatskoj još uvijek daleko od svog završetka, Teršelič je kazala da je Lešajina knjiga kvalitetno istražila problem uništavanja knjiga ali još nema sličnih istraživanja o deložacijama ili drugim povredama ljudskih prava.
Analizirajući pravosudnu diskriminaciju devedesetih godina, Milena Čalić Jelić iz Documente upozorila je da je pravna praznina bila jedan od uzroka "egzodusa sudaca", jer istekom osmogodišnjeg mandata dio njih nije bio reizabran.
"Rad Državnog sudbenog vijeća se u pravnoj struci nazivao alibijem za političku podobnost, jer se stvorio aparat kojim su razriješeni nepodobni suci", kazala je Čalić Jelić.
Po odlukama o razriješenju i imenovanju sudaca objavljenim u "Narodnim novinama" vidi se da je od 1990. do 1991. godine razriješeno 200 sudaca, a od 1990. do 1996. objavljena su razrješenja i imenovanja 2200 sudaca i državnih odvjetnika. No, dodala je, mnoge odluke nisu ni objavljene pa je to dovelo do netransparentnosti u imenovanjima i razrješenjima sudaca.
Čalić Jelić kaže kako je položaj sudaca obilježilo i ratno stanje u Hrvatskoj te velik broj predsjedničkih uredbi sa zakonskom snagom.
Govoreći o isključivosti u lingvistici, jezikoslovka Snježana Kordić rekla je da čišćenje jezika u Hrvatskoj nema veze sa znanošću već je bilo uvjetovano nacionalizmom.
"To nije naša prošlost, već je to kontinuirano prisutno do danas u hrvatskom društvu. Netrpeljivost i čišćenje na planu jezika, koje nema veze sa znanošću, pokazatelji su da je hrvatsko društvo bitno obilježeno nacionalizmom", kazala je Kordić.
Podsjećajući da je u Hrvatskoj 2006. donijet udžbenički standard, koji je ponovno ove godine potvrdilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Kordić je rekla da su time široko otvorena vrata čišćenju jezika od nepotrebnih tuđica u školskim udžbenicima iako je potpuno subjektivno što će tko smatrati "nepotrebnom tuđicom". Uz to, dodala je, jezični purizam je uveden i u programe svih srednjih škola.