Sorensen je zajedno s predstavnicima iz povjerenstva za proširenje Europske komisije započeo seriju bilateralnih razgovora s predstavnicima sedam stranaka dva HDZ-a, SDP-a, SDA, Saveza za bolju budućnost (SBB), SDS-a i SNSD-a kako bi se pokušalo pronaći rješenje za novi model biranja članova državnog predsjedništva.
Potpredsjednica HDZ-a BiH Borjana Krišto izrazila je nakon sastanka zabrinutost tvrdeći da bošnjačke stranke ne žele riješiti pitanje provođenja odluke Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci".
"Bošnjačke stranke nisu prihvatile ništa od ponuđenih rješenja koje su iznijeli hrvatski predstavnici, a nisu ni predložile svoje rješenje", rekla je Krišto.
Izrazila je sumnje u deklarativno predijeljenje bošnjačkih stranaka da se BiH uredi kao država tri ravnopravna konstitutivna naroda.
Po riječima predsjednika HDZ-a 1990. Martina Raguža predstavnici Europske komisije su iznijeli načelno prijedlog rješenja o načinu biranja članova Predsjedništva BiH kojega je u Bruxellesu na sastanku 10. listopada predstavio povjerenik Fuele.
"Mene ohabruje istrajnost i upornost iz Europske komisije. Ovdje su na sastanku bili i ljudi iz Fueleova tima, a ne samo Sorensenova ureda. Oni čine sve da se riješi kriza u okviru zadnjeg prijedloga koji se našao u Bruxellesu u usmenoj formi", rekao je Raguž.
Odbio je pojasniti o kakvom je prijedlogu riječ iako se u medijima ranije navodilo da bi rješenje podrazumijevalo da se jedan član predsjedništva bira kao pobjednik na razini cijele Federacije BiH dok bi se drugi član državnog vrha izabrao s područja pet županija u kojima prvoplasirani nije dobio većinsku potporu.
Zbog neprovedbe presude Suda za ljudska prava iz Strasbourga Europska komisija suspendirala je za BiH 47 milijuna eura predpristupne pomoći u sklopu IPA fondova, a zemlja ne može ni aplicirati za otvaranje pregovora za članstvo u EU.