Krajem 2014. bruto domaći proizvod (BDP) sedam najteže pogođenih zemalja, Egipta, Tunisa, Libije, Sirije, Jordana, Libanona i Bahraina, bit će za 35 posto manji nego što bi bio da se nemiri u 2011. godini nisu dogodili, izračunali su u HSBC-u.
"Kombinacija ozbiljnog pogoršanja fiskalne pozicije i slabije učinkovitosti vlada, sigurnosti i vladavine prava uvelike će kočiti nastojanja političara čak i da vrate zaposlenost na razine prije revolucije", kaže se u tome izvješću.
HSBC prognozira da će rast BDP-a na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi usporiti na četiri posto u ovoj godini, a iduće tek blago ubrzati na 4,2 posto, u usporedbi sa 4,5 posto u 2012. i 4,9 posto u 2011. godini.
Najnovije prognoze očituju velike razlike među zemljama naftom bogatog Perzijskog zaljeva, koje su najvećim dijelom bilježile procvat, i onima u sjevernoj Africi, pogođenima teškoćama.
Za Egipat se tako prognozira rast od svega 2,2 posto u ovoj i od tri posto u idućoj godini, zbog velikih pritisaka na državni proračun i inozemne račune, a te su stope rasta po mišljenju mnogih preniske da bi se smanjila nezaposlenost.
Zemlje na obalama Perzijskog zaljeve većinom su pak prosperirale od 2011., djelomice zahvaljujući Arapskom proljeću koje je podiglo cijene nafte i potaknulo vlade da povećaju socijalna davanja i tako kupe mir. Za Saudijsku Arabiju HSBC prognozira rast od 4,3 posto u ovoj godini, a neznatno usporavanje na četiri posto u 2014. godini.
U HSBC-u napominju da je Arapsko proljeće također i naštetilo gospodarstvima Perzijskog zaljeva tako što je povećalo njihovo oslanjanje na naftom pokretanu državnu potrošnju i odvratilo ih od politički osjetljivih reformi. "Samo za najbogatije zemlje Perzijskog zaljeva, Katar, Abu Dhabi i Kuvajt, takav se pristup čini održivim", tumače u HSBC-u.
Ostale zemlje s manjim udjelom naftnog bogatstva u odnosu na stanovništvo tek bi se mogle suočiti s negativnim posljedicama Arapskog proljeća, upozoravaju.