"Sustav skrbi za osobe s autizmom još nije riješen i želimo podići svijest društva i institucija koje imaju moć i utjecaj da se uredi situacija, odnosno da svaki resor uredi svoj dio priče, regionalno i na razini uprave i samouprave", istaknula je nakon okruglog stola na temu "Izazovi transformacije i razvoja Centra za autizam u Zagrebu", predstojnica Programa za odrasle osobe s autizmom tog Centra Renata Vragović.
Centar za autizam koji danas obilježava 30 godina postojanja bio je ustanova koja je imala multiresorno praćenje do zakona u ustanovama početkom 90-ih, a nakon njegovog stupanja na snagu, kazala je Vragović, Centar je ostao samo u resoru odgoja i obrazovanja.
"Stvar je da ne možemo pružiti osobama s autizmom podršku koja im je potrebna samo s aspekta obrazovanja", dodala je.
Podsjetila je na projekt transformacije koji je Centar poduzeo u suradnji s UNDP-om 2009. s ciljem podjele djelatnosti Centra na obrazovnu i socijalnu kako bi bio primjereniji i korisniku i državi.
Do rezultata, unatoč pregovorima koji se od tada vode, još nisu došli, ustvrdila je Vragović.
Na okruglom stolu bilo je i riječi o nacionalnoj strategiji za autizam. To znači, pojasnila je Vragović, da se autizam tek sada počinje priznavati kao zasebna kategorija invaliditeta, dok je do sada bio svrstavan u intelektualne poteškoće. Sadašnjim novim propisima koji stupaju na snagu ili su u izradi biti će moguće donijeti strategiju.
I pomoćnica ministrice za odrasle osobe i osobe s invaliditetom Ministarstva socijalne politike i mladih Iva Prpić pozvala je Grad Zagreb koji je osnivač Centra da omogući razdvajanje djelatnosti Centra na obrazovanje i socijalnu skrb.
"Novac postoji, samo ga treba rasporediti na pravi način, istaknula je.
Zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Mira Pekeč Knežević ustvrdila je da briga za osobe s autizmom nije rasprostranjena ravnomjerna na području Hrvatske. Kao problem je istaknula to što Centar za autizam kao ustanova čiji je osnivač Grad Zagreb "radi nešto što djeluje gotovo nelegalno u sustavu skrbi zato što brine i o nekim drugim potrebama, a ne samo odgojno-obrazovnim".
"U sustavu obrazovanja ne možete imati smještaj da brinete ili o djeci ili osobama s autizmom. To je osnovni problem na kojem radimo, a tu je država bila inertna i pasivna i nismo se puno pomaknuli", zaključila je.
Centar za autizam u Zagrebu danas ima 355 polaznika, od čega 236 s poremećajima iz autističnog spektra svih dobnih skupina, a u Centru još uvijek djeluje i osnovna škola za učenike s intelektualnim teškoćama kao zasebni odjel sa 119 učenika. Centar u Zagrebu djeluje na osam lokacija, te još uvijek ima odjele u Rijeci, Splitu i Novoj Gradišci. Najmlađi korisnik ima nepune tri godine, a najstariji 54 godine.