"Postojeće stanje državnih financija ukazuje na moguće novo smanjenje kreditnog rejtinga države", ističe Bajo koji u Aktualnom osvrtu IJF-a upozorava na prevelik proračunski deficit i ekspanziju javnog duga i rashoda poslovanja države.
Smatra i kako je krajnje vrijeme da se sadašnje i buduće vlade u upravljanju državnim financijama ne rukovode isključivo političkim izbornim nego ekonomskim ciklusima.
"Postojeća negativna gospodarska kretanja ukazuju da Vlada ne smije prije svega razmišljati o svojoj (ne)popularnosti, nego kao zalog za buduću ekonomsku i političku stabilnost države, mora osigurati konzistentnu provedbu strukturnih fiskalnih reformi. Bez predanosti provedbi reformi na rashodnoj stani proračuna, a naročito restrukturiranju javnih poduzeća, nastavit će se ekspanzija rashoda, javnog duga i zaduživanja. Vlada već u smjernicama ekonomske i fiskalne politike za 2014.-16., a zatim i u prijedlogu proračuna za 2014.-16. ima priliku kvantitativno iskazati prednost provedi strukturnih reformi", ističe Bajo.
Analizirajući izvješće o izvršenju proračuna, Bajo ističe kako je proračunski deficit već na pola godine iznosio 11,4 milijarde kuna, čime je za 1,1 milijardu kuna premašio iznos planiran za čitavu 2013., a već 31. srpnja iznosio je 12,2 milijarde kuna, što znači da se u samo mjesec dana povećao za još 800 milijuna kuna.
Ističe kako je deficit uglavnom rezultat rasta javnih rashoda te da takav nepovoljan trend potvrđuje da se sadašnja i prethodne vlade nisu bavile ozbiljnim provedbama strukturnih reformi na rashodnoj strani proračuna.
Iznosi i podatke kako ukupni primici od financijske imovine i zaduživanja iznose 21,6 milijardi kuna (više od 73 posto od planiranih 29,4 milijarde kuna u cijeloj godini) te da bi se primici od zaduživanja u 2013. mogli približiti rekordnom iznosu od 35 milijardi kuna ostvarenih 2010.
Već sada su primici od zaduživanja obveznicama 8,9 milijardi kuna (58 posto plana za cijelu 2013.), a kreditima 9,1 milijardu kuna (za 78 posto prešli planiranu godišnju razinu).
"Nema dileme, država će se morati ponovno zadužiti na inozemnom financijskom tržištu ponudom obveznica kako bi zatvorila jaz i uravnotežila proračun. Cijena uravnoteženja proračuna je velika i održava se u rastu javnog duga i troškova zaduživanja. Vlada će morati obaviti (tehnički) rebalans za uravnoteženje proračuna", kaže Bajo.
Upozorava i na ekspanziju javnog duga - u lipnju je iznosio 53,7 posto BDP-a i vjerojatno će lako prijeći 60 posto.
To bi, uz rastući proračunski deficit, trebao biti razlog da Eruopska komisija pokrene postupak za članice EU-a s prekomjernim deficitom i dugom (EDP).
Kao glavne razloge rasta javnog duga Bajo navodi pretvaranje protestiranih državnih jamstava u izravni dug proračuna opće države, ali i novih troškova sanacija i subvencija za javna trgovačka društva, institucije u sustavu zdravstva i financijske institucije.
Dodaje i kako će se, po metodologiji ESA95, u trećoj godini protestiranja, cjelokupni dug po jamstvima, a ne samo protestirani dio plaćene rate duga, pribrojiti u rashode države.
Bajo ističe kako se, unatoč gospodarskoj krizi, proračunski prihodi dobro naplaćuju, a polugodišu su prihodi od poreza na dohodak, PDV-a i socijalnih doprinosa manji za 3-4 posto, ali blizu planiranih, porez na dobit osjetno je manji, a trošarine na razini plana.
No, rashodi poslovanja države rastu i veći su za oko 2 posto od planiranih za prvo polugodište, a rast tih rashoda supstituiran je smanjenjem rashoda za nabavu nefinancijske imovine - rashoda za kapitalna ulaganja i održavanje imovine. "To je trend koji postoji na razina državne i lokalne vlasti i jasno pokazuje da se na štetu kapitalnih ulaganja održava postojeće stanje socijalnog mira", smatra Bajo.
Navodi pritom kako naknade građanima i kućanstvima u prvih šest mjeseci iznose 35,6 milijardi kuna (za zdravstvo, mirovine, socijalnu skrb i nezaposlene), što je 55 posto plana za čitavu godinu.
Već dugo rastu rashodi u sustavu zdravstva, dodatno zbog sanacija dugova bolnica, a sanacije ne smiju biti usmjerene samo rješavanju dospjelih nepodmirenih obveza već ih trebaju pratiti i dubinske reforme u organizaciji i financiranju zdravstva, ističe Bajo i podsjeća kako se država u prvom polugodištu zadužila za 3 milijarde kuna za pokriće duga zdravstvu.
Uz zdravstvo, dugoročnu presiju na državne financije stvaraju i rashodi za mirovinsko osiguranje čije se mjesečno financiranje već duže vremena osigurava i kratkoročnim kreditima kod poslovnih banaka, navodi Bajo i upozorava i na nastavak rasta subvencija, koje iznose više od 3,7 milijardi kuna, a usmjerene su trgovačkim društvima u javnom sektoru, primarno željeznicama i brodogradilištima te poljoprivrednicima.