Kolovoških 960,3 milijarde jena najveći je manjak za mjesec kolovoz otkada su se počeli prikupljati ti podaci i ujedno produžuje razdoblje u kojem Japan bilježi manjak na 14 mjeseci. U prošlogodišnjem kolovozu iznosio je 768,4 milijarde jena.
Jeftiniji jen ujedno je podigao i japanski izvoz, za 14,7 posto, a glavni je motor bila snažna potražnja za vozilima. To je najoštriji rast izvoza u pojedinačnom mjesecu od kolovoza 2010. Snažno je poskočio čak i izvoz u Kinu, čak 15,8 posto, i to usprkos teritorijalnom sporu oko nenastanjenog otočja.
Uvoz je pak u prošlom mjesecu skočio za 16 posto, poduprt snažnim rastom troškova energije koji bilježe uzlazni tred otkada je Tokio zbog krize u nuklearnoj elektrani u Fukushimi odlučio isključiti svoje nuklearne reaktore.
Mješovita trgovinska slika u velikoj je mjeri posljedica slabljenja jena, zbog čega su porasli troškovi uvoza ali i vrijednost izvoza.
Jen je u posljednjih godinu dana oslabio za oko četvrtinu prema dolaru, što je ojačalo konkurentnost japanskih izvoznika.
Japanska valuta nalazi se pod pritiskom otkada je japanski premijer Shinzo Abe odlučio silovitim tempom i odlučnim mjerama, uključujući izdašnu javnu potrošnju i ublažavanje monetarne politike, potaknuti oporavak trećeg po veličini svjetskog gospodarstva, pritisnutog dugogodišnjom deflacijom.