Ako se izuzme financijski sektor, u kinesko se gospodarstvo u razdoblju od siječnja do kolovoza slilo 79,77 milijardi dolara izravnih inozemnih ulaganja, objavilo je u priopćenju ministarstvo trgovine.
Samo u kolovozu izravna su ulaganja gotovo stagnirala na godišnjoj razini, dosegnuvši vrijednost od 8,38 milijardi dolara. Podatak čini oštar kontrast u odnosu na srpanj i lipanj kada su ulaganja poskočila 24,13 odnosno 20,12 posto.
Glasnogovornik ministarstva Shen Danyang tumači takav rezultat visokom usporednom osnovicom iz prošle godine.
"Takve snažne oscilacije u jednom mjesecu nisu same po sebi pokazatelj promjena u ukupnom priljevu ulaganja u Kinu. Nema razloga za strahovanja od promjene trenda", ustvrdio je Shen na konferenciji za novinstvo.
U službenom je priopćenju istaknuo da su u osmomjesečnom razdoblju ulaganja ponovo porasla prilično brzim tempom. "Očekuje se da će izravna inozemna ulaganja rasti brže nego prošle godine", kazao je novinarima.
Previranja na financijskim tržištima zemalja u razvoju neće utjecati na trend oporavka u Kini, zaključio je.
Ulaganja iz Europske unije značajno su poskočila, za 24,3 posto, na 5,44 milijarde dolara, kao i ona iz Sjedinjenih Država, za 18 posto, na 2,5 milijardi dolara.
Najviše ipak u Kinu ulaže skupina od 10 azijskih zemalja i regija, uključujući Hong Kong, Tajvan i Japan. Njihova su ulaganja u osmomjesečnom razdoblju porasla 7,87 posto, na 68,83 milijarde dolara. Samo iz Japana u Kinu se slilo 5,56 milijardi dolara, što je 9,45 posto više nego u odgovarajućem lanjskom razdoblju.
Vrijednost kineskih ulaganja u nefinancijske sektore drugih zemalja porasla je pak 18,5 posto, na 56,5 milijardi dolara.
"Možda će uskoro kineska ulaganja u inozemstvo preteći ona koja se slijevaju u Kinu", primijetio je Shen.