Toga dana prije 40 godina vojni zrakoplovi počeli su napad na predsjedničku palaču La Monedu, koju su potom okružili tenkovi i vojnici. Allende, demokratski izabrani predsjednik, izabrao je samoubojstvo umjesto predaje.
"Poslije 40 godina, došlo je vrijeme da prevladamo, ali ne i zaboravimo traume iz prošlosti", kazao je Pinera, prvi čileanski predsjednik desnog centra otkako se Čile 1990. vratio demokraciji.
Allendeova obitelj, simpatizeri i bivši pripadnici njegove predsjedničke garde održali su minutu šutnju pored njegove statue postavljenje ispred predsjedničke palače na kojoj su ugravirane njegove posljednje riječi: "Vjerujem u Čile i njegovu sudbinu".
"Sjećamo se tog časnog čovjeka, borca za bolje društvo, koji je u Čile usadio svoje snove i nade", kazala je njegova kći, senatorica Isabel Allende. "On nas je naučio da su nam potrebne duboke promjene kako bi ostvarili drugačije društvo i da moramo raditi za siromašne, za radnike, za dignitet našeg naroda", dodala je.
Allende je pokrenuo "čileanski put prema socijalizmu" nacionaliziravši industriju bakra kojom su dominirale američke kompanije i koristeći državni novac za redistribuciju zemlje, unapređenje zdravstvene skrbi, obrazovanja i pismenosti. Američke vlasti podržale su tajni plan za stvaranje osjećanja ekonomskog kaosa u zemlji i poticanje vojnog udara.
Udar su ispočetka podržali mnogi Čileanci siti hiperinflacije, nestašice hrane i nacionalizacije. Udar je, međutim, uništio sustav koji su ponosno opisivali najjačom latinoameričkom demokracijom.
Pinochet je zaustavio Allendeove reforme. Ukinuo je trgovinske zapreke i poticao izvoz, gradeći sustav slobodne ekonomije koji je doveo do čileanskog ekonomskog oporavka.
Za napredak je, međutim, plaćena visoka cijena. Pinochet je raspustio parlament, zabranio političke stranke i tisuće ljudi poslao u zatvore ili u progonstvo. Oko 40 tisuća ljudi ubijeno je ili zlostavljano u zatvorima zbog političkih razloga.
"Izgubila sam ono najdraže", kaže Maria Salazar (84). Njezin dvadesetogodišnji sin bio je jedan od Allendeovih tjelohranitelja koji je poginuo braneći ga 11. rujna 1973. "To su bili časni momci, studenti i ljudi koji su radili za ovu zemlju i svi su ubijeni", kazala je.
Pinochet je umro 2006. u kućnom pritvoru. Nikada nije odgovarao za svoje zločine. Za svoje lojaliste, on je i dalje očinska figura, najzaslužnija za ekonomski razvoj zemlje, koju je sačuvao od propalog socijalizma. Međutim, u ispitivanju javnoga mnijenja provedenom ovaj mjesec, samo se 18 posto Čileanaca s time slaže.