Procvat proizvodnje električne energije iz energije vjetra i Sunca u proteklim godinama zadao je u kombinaciji s padom cijene ugljena i plaćanjem dozvola za onečišćenje tešak udarac termoelektranama na plin.
Izvršni direktor GDF-a Gerard Mestrallet izrazio je zabrinutost što europske vlasti ne zabrinjava previše smanjenje kapaciteta za proizvodnju u plinskim elektranama za 30 do 40 gigavata, što odgovara kapacitetu više od deset nuklearnih reaktora.
"Ne smijemo dopustiti da se naša europska energetska industrija malo po malo uništi i da se do događa u tišini", rekao je Mestrallet na godišnjoj konferenciji Francuskog plinskog udruženja.
"Plinske elektrane izuzetno su korisne kao rezerva (u slučajevima naglog skoka potražnje) i ako dopustimo da ih se zatvori, doći će do nestašice", dodao je.
Kritizirao je "balkanizaciju energetske politike“ u EU, pozivajući na njezinu redefiniciju, uključujući smanjenje poticaja za obnovljive izvore energije.
"U posljednjih pet ili šest godina energetski sektor izdašno je subvencioniran, pa su kapaciteti povećani, što je u konačnici još više pogoršalo problem ionako prekomjernih kapaciteta", rekao je.
"Kompanije su dovedene pred zid i prisiljene su smanjivati proizvodnju i zatvarati" manje profitabilna postrojenja, poput onih na plin.
GDF Suez smanjio je kapacitete za 10 gigavata, istaknuo je.
"Prvo moramo spasiti kombinirane plinske elektrane i potom subvencionirati dodatne kapacitete uvođenjem posebnih naknada na ime rezervacija", kazao je Mestrallet.
Zahvaljujući tim naknadama energetske kompanije zadržavaju elektrane na distribucijskoj mreži kako bi po potrebi povećale raspoloživu količinu energije.
Zbog nepovoljnih vremenskih prilika proizvodnja energije iz obnovljivih izvora može se smanjiti pa su potrebni dodatni kapaciteti da bi se osiguralo pokrivanje potražnje u vrijeme ekstremnih hladnoća ili vrućina.
Takav sustav trenutno se proučava u Francuskoj a zagovaraju ga i vodeće europske energetske kompanije.