Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
10. rujna 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Novi trezorski zapisi Ministarstva financija
7. MFIN: prihodi proračuna u osam mjeseci 2,5 milijardi kuna manji nego u isto vrijeme lani
8. DZS: srpanj i sedam mjeseci turistički pozitivni
9. Maras o Centar banci
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata (%) 10. 09. 62.500.000 362.500.000 12.500.000 1,00
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) 1 tjedan 12.500.000 1,00 Ukupno 12.500.000 1,00
Izvor: Tržište novca
Tržište novca: potražnja i prosječna kamata pale
Na Tržištu novca Zagreb ponuda je danas snažno porasla, dok su potražnja i prosječna kamatna stopa bile manje nego jučer.
Potražnja je danas pala otprilike 32 posto u odnosu na jučer, na 62,5 milijuna kuna, dok je ponuda porasla s jučerašnjih 222 milijuna na 362 milijuna kuna. Premda je ponuda bila znatno veća, velik dio potražnje, oko 50 milijuna kuna, ostao je nepokriven. Potražnje za prekonoćne kredite nije bilo, pa se danas trgovalo samo ročnim sredstvima. Na rok od tjedan dana plasirano je 12,5 milijuna kuna, po kamati od 1,0 posto. Stoga je i prosječna dnevna kamata pala s jučerašnjih 2,82 na 1,0 posto.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
ZSE: redovni promet 19 milijuna kuna, Crobexi s različitim smjerovima
Na Zagrebačko burzi danas je ostvareno 19 milijuna kuna redovnog prometa, a glavni su dionički indeksi imali različit smjer, Crobex je blago pao, za 0,04 posto, dok je Crobex10 porastao za 0,19 posto.
Crobex je tako današnje trgovanje završio na 1.833,55 bodova, a Crobex10 na 1.036,63 boda.
Četiri su dionice ostvarile promete iznad milijun kuna, od kojih najveći od 2,9 milijuna kuna dionica Vira, čija je cijena porasla 1,00 posto, na 606 kuna.
Za 1,8 milijuna kuna protrgovano je dionica Petrokemije, uz porast cijene od 1,19 posto, na 212 kuna.
Dionica Ericssona Nikole Tesle ostvarila je 1,6 milijuna kuna prometa, a cijena joj je porasla za 1,35 posto, na 1.500 kuna. Porast cijene od 1,47 posto, na 179,60 kuna, zabilježila je i dionica HT-a ostvarivši nešto malo više od milijun kuna prometa.
Za 4,82 posto, na 500 kuna, danas je porasla i cijena dionice Francka kojom je ostvaren promet od 612 tisuća kuna.
Među trgovanijim dionicama rast cijene danas bilježe dionice Leda za 0,13 posto, AD Plastika za 0,50 posto, Jadroplova za 1,43 posto, HTP-a Korčula za 8,06 posto, dok su cijene pale dionicama Atlantske plovidbe za 1,42 posto, Tehnike za 2,13 posto, Diokija za 2,41 posto, Instituta IGH za 2,61 posto, Dalekovoda za 2,64 posto, Đuro Đaković Holdinga za 2,72 posto, Luke Ploče za 3,03 posto, itd.
Dionica Najniža Najviša Zadnja Promet Promjena Službeno Tržište ADPL-R-A 118,52 120,69 120,50 266.881,51 0,50% ATGR-R-A 675,50 677,00 677,00 27.718,00 -0,44% CROS-P-A 6.900,00 6.900,00 6.900,00 34.500,00 -0,01% CROS-R-A 6.650,00 6.700,00 6.650,00 53.356,66 -0,75% DLKV-R-A 35,06 36,01 35,06 124.898,88 -2,64% HT-R-A 176,51 179,67 179,60 1.061.982,32 1,47% IGH-R-A 188,00 200,01 194,78 218.097,07 -2,61% INA-R-A 4.300,00 4.300,00 4.300,00 111.800,00 0,00% INGR-R-A 3,55 3,70 3,55 83.209,17 -1,66% KOEI-R-A 702,11 705,00 702,11 263.357,87 -0,41% LEDO-R-A 7.861,00 7.950,00 7.910,00 214.232,00 0,13% LKPC-R-A 480,00 480,00 480,00 116.160,00 -3,03% MGMA-R-A 1,09 1,18 1,09 10.569,30 2,83% OPTE-R-A 6,53 6,99 6,53 816,16 -0,46% PODR-R-A 246,10 247,60 246,10 68.319,10 -0,16% PTKM-R-A 212,00 229,50 212,00 1.843.437,80 1,19% ULPL-R-A 181,97 181,98 181,97 8.734,64 -1,09% VART-R-1 14,13 14,15 14,15 10.185,20 -1,05% VERN-R-A 45,00 45,00 45,00 1.125,00 -0,02% VIRO-R-A 603,00 607,00 606,00 2.960.231,10 1,00% Redovito Tržište ACI-R-A 4.100,00 4.399,98 4.399,98 68.099,83 6,02% ADRS-P-A 270,00 270,00 270,00 210.600,00 -0,92% ATLN-R-A 55,80 55,80 55,80 5.580,00 -0,05% ATPL-R-A 335,00 352,47 346,00 300.987,00 -1,42% BD62-R-A 18,01 18,12 18,01 7.243,80 -0,28% BLJE-R-A 57,60 59,00 58,90 213.792,13 -0,17% BRIN-R-A 12,01 12,01 12,01 14.412,00 0,00% CRAL-R-A 113,00 113,00 113,00 2.260,00 -0,88% DDJH-R-A 56,72 60,31 58,24 197.715,15 -2,72% DIOK-R-A 24,60 27,00 25,10 201.084,98 -2,41% ERNT-R-A 1.485,00 1.500,00 1.500,00 1.604.554,50 1,35% FMPS-R-A 12,94 12,94 12,94 2.523,30 15,02% FRNK-R-A 500,00 500,00 500,00 612.000,00 4,82% HCVT-R-A 244,11 255,00 244,50 64.892,02 -0,27% HDEL-R-A 99,50 101,00 100,00 80.068,53 -2,82% HMAM-R-A 175,00 175,00 175,00 6.475,00 0,00% HMDN-R-A 51,31 51,31 51,31 3.078,60 0,59% HTPK-R-A 62,00 69,40 67,00 107.332,34 8,06% HUPZ-R-A 1.200,00 1.200,00 1.200,00 13.200,00 0,00% HZVG-R-A 25,00 25,00 25,00 1.500,00 0,00% IKBA-R-A 900,00 900,00 900,00 43.200,00 -0,06% JDOS-R-A 2.979,00 2.979,00 2.979,00 38.727,00 -0,70% JDPL-R-A 69,99 71,00 71,00 114.787,95 1,43% JDRA-R-A 547,00 547,00 547,00 2.735,00 -2,32% JNAF-R-A 2.300,00 2.300,00 2.300,00 4.600,00 0,00% KODT-P-A 1.035,16 1.042,00 1.035,16 22.835,82 -0,94% KORF-R-A 157,00 159,33 159,00 155.795,70 -0,21% KRAS-R-A 399,00 400,10 399,00 125.446,75 -0,27% LKRI-R-A 107,53 109,99 109,99 36.336,66 1,82% LPLH-R-A 48,68 48,76 48,68 7.308,02 0,72% LRH-R-A 2.349,99 2.350,00 2.350,00 7.049,98 4,40% LVCV-R-A 122,05 122,05 122,05 4.271,75 0,00% PBZ-R-A 475,00 476,00 475,00 28.030,00 0,00% PDBA-R-A 250,00 250,00 250,00 1.250,00 -3,85% PLAG-R-A 2.315,01 2.315,01 2.315,01 57.875,25 0,65% SAPN-R-A 175,50 175,50 175,50 15.795,00 0,00% SLPF-R-A 32,25 32,25 32,25 19.350,00 0,66% SMNS-R-A 530,00 530,00 530,00 21.200,00 -3,64% THNK-R-A 690,00 705,00 690,00 275.014,07 -2,13% TISK-R-A 185,00 185,00 185,00 25.530,00 0,00% TNPL-R-A 285,50 304,99 287,20 102.564,84 -0,97% TOZ-R-A 40,36 40,36 40,36 2.018,00 4,15% TUHO-R-A 1.388,99 1.419,88 1.419,88 86.766,68 6,36% VDKT-R-A 316,67 319,00 319,00 32.472,09 -3,29% VPIK-R-A 114,12 115,07 114,20 89.332,76 0,14% ZABA-R-A 28,31 28,89 28,31 35.177,60 -0,67% ZTNJ-R-A 180,40 180,40 180,40 18.761,60 0,18% ZVZD-R-A 3.899,00 3.899,00 3.899,00 11.697,00 2,61% Domaći MTP PRFC-R-A 24,50 24,51 24,50 3.675,41 -4,85% SNHO-R-A 153,00 153,00 153,00 31.212,00 0,00% VLHO-R-A 100,00 100,01 100,00 44.001,05 0,00% Inozemni MTP EGB-S-LDX2 101,80 109,00 108,80 126.482,40 11,72% EGB-S-LSL4 28,10 31,11 28,10 17.180,24 -14,07% EGB-S-LSP2 10,40 10,80 10,70 248.783,00 20,22% EGB-S-LWL2 99,50 102,70 99,50 34.198,00 -14,88% EGB-S-SDX3 67,50 71,50 67,50 139.226,00 -19,64% EGB-S-SDX4 40,70 48,30 40,70 602.711,30 -23,78% EGB-S-SGD2 167,00 167,00 167,00 16.700,00 14,38% EGB-S-SSP2 6,60 6,70 6,60 126.262,50 -21,43% EGB-S-SWL3 62,80 73,80 73,80 41.770,40 29,93% Ukupan promet 22.866.937,89
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Mirex porastao 0,12 posto
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, u ponedjeljak je u odnosu na prethodni trgovinski dan porasla za 0,12 posto, na 182,6794 boda, pokazuju podaci HANFA-e objavljeni u utorak.
Vrijednost fonda Erste Plavi pritom je porasla za četvrtinu postotka, na 188,24 boda, a AZ fonda za 0,15 posto, na 187,5228 bodova.
PBZ Croatia osiguranje je ostvario 0,9-postotni rast, na 167,8511 bodova, dok je fond Raiffeisen jednako porastao kao i prethodnog trgovinskog dana, za 0,02 posto, na 181,8375 bodova.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena % 06. 09. 09. 09. Mirex 182,466 182,6794 0,12 AZ OMF* 187,2462 187,5228 0,15 Erste Plavi OMF.* 187,7697 188,24 0,25 PBZ Croatia osig.OMF* 167,7028 167,8511 0,09 Raiffeisen OMF* 181,7956 181,8375 0,02 AZ benefit DMF** 195,9369 195,8412 -0,05 AZ profit DMF** 217,9505 218,3949 0,20 Croatia osiguranje DMF** 134,2986 134,3718 0,05 Erste Plavi Expert DMF** 156,5551 157,0095 0,29 Erste Plavi Protect DMF** 159,7849 159,8318 0,03 Raiffeisen DMF** 173,2092 173,1619 -0,03 ZDMFAutocesta Rijeka – 107,8415 107,8132 -0,03 Zagreb*** Auto Hrvatska ZDMF*** 122,2186 122,2008 -0,01 AZ Dalekovod ZDMF*** 209,2883 209,7105 0,20 AZ Hr. kontrola zračne 204,5472 204,9874 0,22 plov.*** AZ VIP ZDMF*** 220,6743 221,141 0,21 AZ ZABA*** 103,2461 103,1646 -0,08 AZ Zagreb ZDMF*** 160,8494 161,0674 0,14 ZDMF cestarski fond*** 139,6418 139,795 0,11 ZDMF Croatia osiguranje*** 117,8598 117,9021 0,04 ZDMF Ericsson N. Tesla*** 182,5759 182,6827 0,06 ZDMF HEP grupa*** 123,9465 124,0345 0,07 ZDMF Hrvatskih autocesta*** 134,3623 134,3706 0,01 ZDMF Hr. liječničkog sind.*** 195,6222 195,7163 0,05 ZDMF Novinar*** 167,8266 167,9287 0,06 ZDMF 137,2444 137,2667 0,02 Željezničar-Raiffeisen***
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 15.063 - Tokyo/Nikkei 14.423 14.205 London/FTSE-100 6.592 6.530 Frankfurt/DAX 30 8.429 8.276
*Izvor: REUTERS
U ponedjeljak su na Wall Streetu cijene dionica snažno porasle, jer su ulagače ohrabrili dobri makroekonomski podaci iz Kine, dok je sirijska kriza pala u drugi plan.
Dow Jones ojačao je 0,94 posto, na 15.063 boda, dok je S&P 500 porastao 1,0 posto, na 1.671 bod, a Nasdaq indeks 1,26 posto, na 3.706 bodova, najvišu razinu od rujna 2000. godine. Ulagače su ponajviše ohrabrili dobri makroekonomski podaci iz Kine, koji ukazuju na stabilizaciju drugog po veličini svjetskog gospodarstva, nakon duljeg razdoblja usporavanja rasta. Izvoz Kine porastao je u kolovozu 7,2 posto, više nego što se očekivalo. "Ovi podaci novi su dokaz da napori kineskih vlasti usmjereni na stabilizaciju gospodarstva daju rezultate i to je ohrabrilo ulagače", kaže Donald Selkin, strateg u tvrtki National Securities. Kako je Kina najveći svjetski potrošač sirovina, porasle su i njihove cijene jer bi jačanje tamošnjeg gospodarstva moglo povećati potražnju za sirovinama. Zahvaljujući tome, najveći je dobitnik, s rastom od 1,5 posto, jučer bio rudarski sektor. Pozitivno je na tržište utjecala i odgoda glasovanja američkog Kongresa o prijedlogu predsjednika Baracka Obame o ograničenom vojnom napadu na Siriju kako bi se kaznio tamošnji predsjednik Bashar al-Assad zbog napada kemijskim oružjem na stanovništvo.
Rusija je jučer predložila da se sirijsko kemijsko oružje stavi pod međunarodnu kontrolu, a Obama je poručio da će taj prijedlog ozbiljno razmotriti.
Na europskim se burzama jučer trgovalo oprezno. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,25 posto, na 6.530 bodova, a pariški CAC 0,22 posto, na 4.040 bodova. Frankfurtski DAX ojačao je, pak, 0,01 posto, na 8.276 bodova.
Europske dionice porasle su u utorak nakon što su se stišala očekivanja o skorašnjoj vojnoj intervenciji u Siriji a dodatnu potporu pružili su i snažni makroekonomski podaci iz Kine.
Londonski FTSE porastao je 0,93 posto na 6.592 boda, frankfurtski DAX za 1,98 posto na 8.429 bodova, dok je pariški CAC bio u plusu 1,69 posto i iznosio 4.100 bodova.
U ponedjeljak navečer američki predsjednik Barack Obama izjavio je da postoji mogućnost pozitivnog raspleta sirijske krize nakon što je Rusija predložila da Damask izruči svoje kemijsko oružje kako bi ono bilo uništeno pod međunarodnim nadzorom.
Budući da je prigušen strah od mogućeg sukoba na Bliskom istoku, koji bi poremetio opskrbu gorivom, cijene nafte su pale, a cijene dionica zrakoplovnih kompanija snažno poskočile. Tako su cijene dionica Easyjeta, Lufthanse i IAG-a ojačale u rasponu od 4,6 do 5,7 posto.
"Očito su tržišta to (u vezi sa Sirijom) doživjela kao dobru vijest", kazao je Henk Potts, strateg u Barclaysu.
Cijene europskih dionica osjetno su porasle od kraja lipnja, potaknute dobrim podacima o aktivnosti tvornica u Kini, Europi i SAD-u.
Tako su ulagači danas bili zadovoljni neočekivano snažnim rastom kineske industrijske proizvodnje, što je još jedan dokaz da se kinesko gospodarstvo oporavlja nakon duljeg usporavanja.
Podaci iz Kine, najvećeg svjetskog potrošača metala, podupri su rudarski sektor.
Indeks tokijske burze Nikkei porastao je 1,54 posto na 14.423 boda.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI Euro/USD 1,3233 1,3275 1,3229 USD/JPY 100,33 100,37 99,46 GBP/USD 1,5694 1,5714 1,5683 USD/CHF 0,9364 0,9367 0,9313
*Izvor: REUTERS
Jen je danas na međunarodnim deviznim tržištima oslabio prema euru na najnižu razinu u tri i pol mjeseca, jer se stječe dojam da su se stišale međunarodne napetosti u vezi Sirije pa su se ulagači ponovno okrenuli ulaganjima u imovinu s višim prinosima.
Euro je u takvim okolnostima ojačao prema jenu 0,7 posto, na 132,925 jena, što je njegova najveća razina od druge polovine svibnja. Na sličnom postotnom dobitku prema jenu bio je i dolar, ojačavši 0,73 posto, na 100,29 jena. Dolar je ojačao i 0,3 posto prema švicarskom franku, na 93,47 centima. Euro je pak ostao više-manje nepromijenjen prema dolaru i njime se trgovalo po 1,3260 dolara. Drži se tako nedaleko jučer zabilježene najviše razine od 29. kolovoza, od 1,3281 dolara. Američki predsjednik Barack Obama jučer je kazao da vidi potencijalno pozitivan razvoj događaja po pitanju Sirije nakon što je Rusija predložila da službeni Damask stavi svoje kemijsko oružje pod međunarodni nadzor, čime bi se izbjegla moguća američka vojna intervencija. Boljem ozračju na tržištima pripomogli su i ohrabrujući podaci iz kineskog sektora industrije i trgovine na malo.
"Geopolitički rizici vezani uz Siriju nešto su smanjeni a pristigli su i solidni gospodarski pokazatelji iz Kine. To je dobra kombinacija za okretanje rizičnijim valutama pa se ulagači povlače iz tradicionalnih sigurnih utočišta poput jena i švicarskog franka", kazao je Arne Lohmann Rasmussen, čelnik odjela valutne analize u banci Danske.
Dodatne pritiske na jen pružila je i današnja objava zapisnika s posljednjeg sastanka japanske središnje banke (BOJ) koja je pokazala da su njezini dužnosn dužnosnici uvjereni da će agresivni monetarni poticaji BOJ-a donijeti oporavak tom trećem najvećem svjetskom gospodarstvu.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 09. 09. USLIB 0,11570 0,001 0,18190 0,25590 0,38740 09. 09. EULIB 0,04357 - 0,08571 0,15571 0,27143
*Izvor :FINANCIAL TIMES
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 11. rujna
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,5847 5,7278 9,0016 5,7234 6,1320 8,7435
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na jučerašnju tečajnicu, oslabila prema euru za 0,08 posto.
Srednji tečaj eura na današnjoj tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, povećan je tako na 7,584764 kune, dok su tečajevi ostalih važnijih stranih valuta smanjeni.
Tako je prema kuni američki dolar oslabio za 0,32 posto, britanska funta za 0,04 posto, a švicarski franak za 0,01 posto. Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnici središnje banke iznosi 5,727808 kuna, funte 9,001619 kuna, a franka 6,132075 kuna.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 11. rujna
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,6500 5,9154 9,2392 6,2886 OTP Banka Hrvatska 7,6486 5,8630 9,1807 6,2677 Štedbanka 7,6735 5,9222 9,1834 6,2565 Partner banka 7,6500 5,9282 9,2090 6,2913 Erste&Steiermarkische 7,6470 5,8970 9,2610 6,3070 Hrvatska poštanska banka 7,6450 5,9474 9,3193 6,3921 Splitska banka 7,6450 5,8907 9,2152 6,2765 Podravska banka 7,7637 5,9448 9,2125 6,2748 Istarska kreditna banka 7,6450 5,8900 9,2536 6,3283 Karlovačka banka 7,6490 5,9380 9,3319 6,3571 Croatia banka 7,6416 5,8715 9,1573 6,2645 Sberbank 7,6750 5,8939 9,2267 6,3467 Hypo Group Alpe-Adria 7,6500 5,9232 9,2432 6,3232 Fina 7,6050 5,9474 9,3193 6,3921 Privredna banka 7,6400 5,9846 9,2101 6,3334
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,6075 5,7449 9,0286 6,1504 Zagrebačka banka 7,6400 5,8342 9,1124 6,2023 OTP Banka Hrvatska 7,6350 5,8344 9,1178 6,2371 Štedbanka 7,6430 5,8520 9,0934 6,1946 Partner banka 7,6400 5,8702 9,1533 6,2699 Erste&Steiermarkische 7,6350 5,8638 9,2094 6,2720 Hrvatska poštanska banka 7,6350 5,8595 9,1816 6,2976 Splitska banka 7,6350 5,8185 9,1478 6,2214 Podravska banka 7,7630 5,8448 9,1725 6,2448 Istarska kreditna banka 7,6350 5,8450 9,1456 6,2976 Karlovačka banka 7,6390 5,8980 9,2690 6,3142 Croatia banka 7,6264 5,8314 9,0943 6,2277 Sberbank 7,6550 5,8653 9,1817 6,3160 Hypo Group Alpe-Adria 7,6400 5,8231 9,1431 6,2231 Fina 7,5950 5,8595 9,1816 6,2976 Privredna banka 7,6300 5,8673 9,1190 6,2707
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5620 5,7106 8,9746 6,1136 Zagrebačka banka 7,5400 5,6369 8,8042 5,9925 OTP Banka Hrvatska 7,5213 5,6000 8,8483 5,9985 Štedbanka 7,5283 5,6179 8,7296 5,9468 Partner banka 7,5300 5,5701 8,8586 5,9965 Erste&Steiermarkische 7,5350 5,5890 8,7778 5,9780 Hrvatska poštanska banka 7,5350 5,5846 8,7945 5,9726 Splitska banka 7,5350 5,6184 8,8331 6,0135 Podravska banka 7,5300 5,6291 8,8316 6,0537 Istarska kreditna banka 7,5350 5,5900 8,8485 5,9818 Karlovačka banka 7,5300 5,6000 8,8007 5,9952 Croatia banka 7,5453 5,6258 8,8863 6,0216 Sberbank 7,5550 5,6075 8,8396 6,0401 Hypo Group Alpe-Adria 7,5400 5,6229 8,8429 6,0229 Fina 7,5350 5,5846 8,7945 5,9726 Privredna banka 7,5300 5,5811 8,8494 5,9648
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5250 5,5805 8,7152 5,9326 OTP Banka Hrvatska 7,5092 5,5657 8,7585 5,9557 Štedbanka 7,4982 5,5617 8,6423 5,8873 Partner banka 7,5200 5,5308 8,8097 5,9662 Erste&Steiermarkische 7,5250 5,5660 8,7340 5,9540 Hrvatska poštanska banka 7,5150 5,5008 8,6626 5,8830 Splitska banka 7,5250 5,5641 8,7657 5,9706 Podravska banka 7,5150 5,5591 8,7416 6,0037 Istarska kreditna banka 7,5250 5,5550 8,8305 5,9481 Karlovačka banka 7,5200 5,5500 8,7221 5,9417 Croatia banka 7,5301 5,5914 8,8233 5,9849 Sberbank 7,5350 5,5789 8,7946 6,0094 Hypo Group Alpe-Adria 7,5300 5,5228 8,7428 5,9228 Fina 7,5150 5,5008 8,6626 5,8830 Privredna banka 7,5200 5,5252 8,7609 5,9052
6. Novi trezorski zapisi Ministarstva financija
VRSTA EMISIJE 91 dan 182 dana 364 dana Oznaka trezorskog zapisa 2,55 % Ostvareni iznos emisije 306.000.000 48.000.000 600.000.000 Ukupan iznos pristiglih 306.000.000 48.000.000 600.000.000 ponuda ISIN RHMF-T-350A RHMF-T-411A RHMF-T-437B HRRHMFT350A2 HRRHMFT411A2 HRRHMFT437B5 Najviša ponuđena cijena 99,752 99,258 98,044 uz kamatnu stopu 1,00 % 1,50% 2,00 % Najniža ponuđena cijena 99,751 99,184 97,284 uz kamatnu stopu 1,00 % 1,65 % 2,80 % Vagana prosječna ponuđena 99,751 99,200 97,587 cijena uz kamatnu stopu 1,00 % 1,62 % 2,48% Ostvarena jedinstvena prodajna 99,751 99,184 97,520 cijena uz kamatnu stopu 1,00 % 1,65 % Udio nebankarskog sustava u 1,96 % 16,66 % 34,00 % ukupnom iznosu emisije % Dospijeće 12. prosinca 2013. 13. ožujka 2014. 11. rujna 2014. VRSTA EMISIJE 91 dan 364 dana Ostvareni iznos emisije(EUR) 1.000.000 18.100.000 Ukupan iznos pristiglih 1.000.000 18.100.000 ponuda(EUR) Oznaka trezorskog zapisa RHMF-T-350E RHMF-T-437E ISIN HRRHMFT350E4 HRRHMFT437E9 Najviša ponuđena cijena 99,900 99,061 uz kamatnu 0,40% 0,95% stopu Najniža ponuđena cijena 99,900 98,866 uz kamatnu stopu 0,40 % 1,15 % Vagana prosječna ponuđena 99,900 98,899 cijena uz kamatnu stopu 0,40 % 1,12 % Ostvarena jedinstvena prodajna 99,900 98,866 cijena uz kamatnu stopu 0,40 % 1,15% Udio nebankarskog sustava u 0,00 % 0,55 % ukupnom iznosu emisije % Dospijeće 12. prosinca 2013. 11. rujna 2014.
Ministarstvo financija danas je upisalo 954 milijuna kuna i 19,1 milijun eura vrijednih trezorskih zapisa, uglavnom po istim ili nešto nižim kamatnim stopama nego na prošlotjednoj aukciji.
Kako je danas priopćeno iz tog ministarstva, na upis je bilo ponuđeno 800 milijuna kuna i 15 milijuna eura vrijednih trezorskih zapisa. Bankarske i ostale financijske ustanove podastrle su 1,004 milijarde kuna i 19,1 milijun eura vrijedne ponude.
Ministarstvo je prihvatilo 954 milijuna kuna vrijedne ponude, 154 milijuna više nego je planiralo. Istodobno, prihvatilo je i 19,1 milijun eura vrijedne ponude, 4,1 milijun više nego je planiralo. Tako je prihvaćen upis 306 milijuna kuna trezorskih zapisa s rokom dospijeća za 91 dan, i to uz prosječnu kamatnu stopu od 1 posto, isto kao i na prošlotjednoj aukciji. Upisano je i 48 milijuna kuna trezorskih zapisa s dospijećem za 182 dana, po prosječnoj kamatnoj stopi od 1,65 posto, što je 0,05 postotnih bodova manje nego prošloga tjedna. Na rok od 364 dana, pak, upisano je 600 milijuna kuna vrijednih trezorskih zapisa, i to po prosječnoj kamatnoj stopi od 2,55 posto, isto kao i na prethodnoj aukciji.
Istodobno, upisano je i 1 milijun eura trezorskih zapisa s rokom dospijeća za 91 dan, po prosječnoj kamatnoj stopi od 0,40 posto, što je 0,15 postotnih bodova manje nego prošli puta. Emitirano je i 18,1 milijun eura vrijednih trezorskih zapisa s rokom dospijeća za 364 dana, po prosječnoj kamatnoj stopi od 1,15 posto, isto kao i prošli tjedan.
Najnovijim upisom, uz istovremeno dospijeće na naplatu 938 milijuna kuna vrijednih trezoraca, saldo upisanih trezorskih zapisa povećava se s današnjim danom za 16 milijuna kuna, na 19,118 milijarde kuna. U eurima, pak, uz dospijeće 15 milijuna eura trezorskih zapisa, njihov saldo na današnji dan povećava se za 4,1 milijun eura, na ukupno 424,38 milijuna eura. Sljedeća aukcija održat će se 17. rujna putem Bloomberg aukcijskog sustava (BAS).
7. MFIN: prihodi proračuna u osam mjeseci 2,5 milijardi kuna manji nego u isto vrijeme lani
Ministarstvo financija danas je objavilo kako su ukupni prihodi proračuna u razdoblju od početka siječnja do kraja kolovoza ove godine ostvareni u iznosu od 70,2 milijarde kuna, što je 2,5 milijardi kuna ili 3,5 posto manje nego u istom razdoblju 2012. godine.
Prihodi od poreza na dodanu vrijednost (PDV), koji su iznosili 26,4 milijarde kuna, manji su za 335 milijuna kuna, kao posljedica ulaska u EU s obzirom da je došlo do jednomjesečnog pomaka plaćanja tog poreza pri uvozu robe, u iznosu od 1,4 milijarde kuna u kolovozu, navodi Ministarstvo koje je podatke o prihodima proračuna objavilo na svojim mrežnim stranicama.
Ministarstvo je time reagiralo na, kako navode, netočne informacije koje su objavljene u medijima. Neki su mediji danas objavili kako su prihodi proračuna u osam mjeseci pali više od 3,5 milijardi kuna.
Iz Ministarstva ističu kako je u prvih osam mjeseci ove godine najveće očekivano smanjenje ostvareno kod prihoda od poreza na dobit koji su iznosili 3,8 milijardi kuna ili 1,8 milijardi kuna manje nego prošle godine, ali prvenstveno kao posljedica poreznih olakšica kojim se poduzetnicima omogućilo da ne plate taj porez ako reinvestiraju ostvarenu dobit.
Svi ostali prihodi ostvaruju se uglavnom bolje nego u istom razdoblju prošle godine, odnosno u skladu s godišnjim planom, navode iz Ministarstva financija.
Posebno skreću pažnju da je Državna riznica Ministarstva financija u cijelom razdoblju točno u planiranim terminima isplaćivala mirovine, plaće i sve ostale naknade proračunskim korisnicima. Isto tako su, kako navode, do kraja dana izvršavani svi nalozi koje su proračunski korisnici unijeli u sustav Državne riznice vezano za plaćanje svojih materijalnih ili drugih obveza.
"Da je likvidnost zadovoljavajuća govori i podatak da je saldo trezorskih zapisa u posljednja tri mjeseca smanjen za 2,3 milijarde kuna. Osim toga, u protekla tri mjeseca Državna riznica uopće nije koristila bankarske kredite za likvidnost unutar mjeseca već je sve obveze izvršavala unutar planiranih i ostvarenih prihoda", zaključuje se u priopćenju Ministarstva financija.
8. DZS: srpanj i sedam mjeseci turistički pozitivni
U hrvatskim komercijalnim smještajnim objektima u ovogodišnjem je srpnju boravilo 1,2 posto više turista koji su ostvarili 1,8 posto više noćenja nego u istom mjesecu prošle godine, dok je u sedam mjeseci turista bilo 3,5 posto više, a noćenja 3,1 posto više nego lani, objavio je Državni zavod za statistiku.
Porasti u srpnju rezultat su gotovo 3 milijuna dolazaka turista, što je 45 posto od ukupnih 6,67 milijuna sedmomjesečnih turističkih dolazaka. U srpnju je ostvareno 18,8 milijuna turističkih noćenja, ili 57 posto od ukupnih 33 milijuna noćenja u sedam mjeseci ove godine.
Stranih je turista u srpnju došlo 2,7 milijuna ili 1,2 posto više nego u lanjskom srpnju, a porast od 2,2 posto ostvarili su i s 17,7 milijuna noćenja.
U sedam mjeseci stranih je gostiju bilo gotovo 6 milijuna ili 4,2 posto više, a njihovih noćenja 30,3 milijuna ili 3,7 posto više nego lani.
Za razliku od stranih, domaćih je turista u komercijalnim smještajnim objektima u sedam mjeseci ove godine bilo 0,6 posto manje ili njih 850 tisuća, a njihovih noćenja 3,5 posto manje ili 2,8 milijuna.
Ipak, samo u srpnju dolazaka domaćih turista u te objekte bilo je nešto više nego u istom lanjskom mjesecu, za 0,7 posto ili 209,6 tisuća, ali su s 1,1 milijunom noćenja u minusu od 3,7 posto.
Među stranim turistima koji su u srpnju dolazili u komercijalne smještajne objekte najviše noćenja ili 17 posto ostvarili su Nijemci. S udjelom od 13,6 posto slijede ih Slovenci, Česi s udjelom od 9,4 posto te Poljaci s 8,3 posto. Austrijanci su ostvarili 7,8 posto svih srpanjskih stranih noćenja, Nizozemci 6,2 posto, Slovaci 5,4 posto, Talijani 5 posto, Mađari 3,2 posto, a Danci 3 posto.
Turisti iz istih zemalja uz dodatak Velike Britanije i uz nešto drugačiji poredak ostvarili su i najveće udjele noćenja u ukupnim stranim noćenjima za sedam mjeseci.
9. Maras o Centar banci
Odluka o sudjelovanju države u dokapitalizaciji Centar banke u tom je trenutku bila vrlo logična, procjene su govorile da se to ulaganje može isplatiti, da se banka može konsolidirati i da se na osnovu tog projekta može pokrenuti okrupnjavanje sektora malih banaka, kazao je danas ministar obrtništva i poduzetništva Gordan Maras.
Upitan za komentar događanja oko Centar banke, Maras je rekao kako je odluka da se uđe u taj projekt i pokuša napraviti konsolidacija te banke u tom trenutku bila vrlo logična, ali i kako je svaki projekt rizičan.
Podsjetio je da je ulaganje u Centar banku provedeno putem fondova gospodarske suradnje (putem fonda Alternative upravljanje) te da je prijedlog izanalizirao i HBOR-a, koji je zadužen za zastupanje države u fondovima gospodarske suradnje.
Maras je također podsjetio kako je u dokapitalizaciji Centar banke državni ulog bio 49 milijuna kuna, a u toj je dokapitalizaciji sudjelovao i privatni kapital s 84 milijuna kuna.
Ulaganje je imalo perspektivu, na žalost nisam zadovoljan kako se upravljalo bankom. No, s obzirom kako je bivša vlast postavila ugovorne odnose s društvom za upravljanje i privatnim investitorima gotovo pa je nemoguće bilo utjecati na njih, jer su imali mogućnost upravljanja bez nekog većeg uplitanja države, rekao je Maras nakon konferencije za novinare o dodjeli bespovratnih potpora za devet poduzetničkih zona.
Istaknuo je i kako u zadnjih godinu i pol mijenja odnose i ugovore s fondovima gospodarske suradnje.
"U četiri društva smo to uspjeli, u Alternative nismo, jer su ljudi bili zaštićeni odlukom bivše vlade. Ali, mogu vam reći da s tim ulagačem, s Alternativom više nećemo raditi, idemo u raskid ugovora i ako se vidi da je bilo određenih stvari koje nisu u skladu s najboljom poslovnom praksom ići ćemo i protutužbom na društvo", rekao je Maras.
Zamoljen da komentira novinarske napise da su prihodi proračuna u prvih osam mjeseci pali za 3,5 milijardi kuna, Maras je rekao kako je to pitanje za ministra financija Slavka Linića. "Ono što ja mogu komentirati je da Vlada neće ići s većim deficitom nego je planirala. To je ono što stalno govorimo, što ministar Linić govori i ja sam uvjeren da će se on toga držati", kazao je Maras.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821