Najavljujući simpozij gospićko-senjski biskup msgr. Mile Bogović rekao je da je cilj 's/udbinskih razgovora' promišljanje o svemu što može koristiti današnjem hrvatskom društvu, a o tome će promišljati ugledni stručnjaci različitih struka, osobe iz crkvenih krugova i laici.
Kako je najavljeno, simpozij bi se trebao održavati svakoga rujna, o obljetnici Krbavske bitke, a razmatrane bi trebale bile različite teme.
Udbinski razgovori počet će okruglim stolom na kojemu će se razmotriti što je pozitivna stečevina Milanskog edikta, a što je tom uredbom, dodao je biskup Bogović, "ušlo u Crkvu kao neprestana napast i zamka".
"Čini mi se da bi danas u prvome planu trebale biti teme slobode i pobjede", rekao je msgr. Bogović i spomenuo kako se "često vrijeme prije 313. godine uzima kao najplodnije vrijeme Crkve, a ono poslije kao opterećeno posvjetovnjačenjem (sekularizacijom) Crkve, odnosno spregom trona i oltara".
S druge strane nakon 313. godine, istaknuo je biskup Bogović, stečeno je puno pozitivnoga, prije svega sloboda kao nedvojbeno prava blagodat. Ali, rekao je, sloboda može biti i zamka za pojedinca i za društvo te Crkvu. Zato je, smatra msgr. Bogović, vrijedno razmotriti u kojem smislu je to vrijedilo 313., godine a u kojem smislu je to konstanta kroz povijest, sadašnjost i budućnost.
Simpozijem predsjedaju Tonči Matulić, Hrvoje Hitrec i Ante Vučković, a govornici su profesori i teolozi - Stjepan Baloban, Ante Bežen, Ivan Bodrožić, Gordan Črpić, Ivan Devčić, Vlatko Dugalić, Josip Grbac, Dubravko Jelčić, Jure Krišto, Ivan Miklenić, Ratko Perić, Ivan Rogić, Željko Tanjić i Pero Vidović.
Milanski edikt proglasili su 313. u Milanu Konstantin I. Veliki, tada tetrarh Zapada i Licinije, tetrarh Istoka, a njegova bila je u tome što je kršćanstvu, ali i svim drugim religijama, omogućio pravni položaj jednak položaju poganstva, a poganstvo više nije bila službena religija Carstva i njegove vojske.