ZAGREB - Švicarska je vlada predložila širenje sporazuma o slobodnom kretanju radne snage s Europskom unijom i na najnoviju članicu EU-a, Hrvatsku, izvijestio je portal švicarske javne televizije swissinfo.ch, uz napomenu da bi do pune provedbe tog sporazuma moglo proći do deset godina ako parlament i glasači odobre sporazum. Po sporazumu, Švicarska može uvesti ograničenja i određivati kvote za zapošljavanje do deset godina nakon usvajanja sporazuma. Švicarska i EU su, kada je Unija imala 15 članica, sklopili sporazum o slobodnom kretanju radne snage a on je od tada dva puta proširivan, uglavnom na države istočne Europe. Švicarska ministrica pravosuđa Simonetta Sommaruga je rekla da je u pet krugova pregovora s Bruxellesom postignut dogovor o Hrvatskoj koji predviđa prijelazno razdoblje i manje tehničke izmjene.
Prijedlog će sada, prije no što će vlada iznijeti službeni nacrt prijedloga parlamentu, biti iznesen na konzultacije među strankama, kantonima, organizacijama i institucijama do kraja studenog. Ovisno o odluci i rokovima to bi pitanje moglo biti najranije 2015. godine stavljeno na referendum. Desna švicarska Narodna stranka koja ima tradicionalno protuimigrantska stajališta već je najavila da će odbaciti proširenje sporazuma s EU-om na Hrvatsku, a švicarski su socijaldemokrati dali potporu sporazumu o Hrvatskoj, ali uz donošenje vladinih mjera za zaštitu zaposlenika od niskih plaća i povećanje transparentnosti na tržištu nekretnina.
Švicarska je vlada prošlog travnja također predložila davanje oko 45 milijuna švicarskih franaka Hrvatskoj u cilju smanjivanja društvenih i gospodarskih nejednakosti između bogatijih i siromašnijih članica EU-a. Sommaruga je istaknula da je isplata dragovoljna i nije predmet pregovora. Švicarska je također namijenila ukupno 1,26 milijardi franaka kao "doprinos proširenju", većinom za istočnoeuropske države, uključujući Poljsku, Češku i Mađarsku.
DAMASK - Sirijsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je u petak da su američki dokazi o navodnoj upletenosti sirijskih vlasti u napad kemijskim oružjem 21. kolovoza obične laži. "Ono što je američka administracija ocijenila nepobitnim dokazima (...) nije ništa više od starih priča koje su objavili teroristi prije više od tjedan dana, sa svim njihovim lažima i izmišljotinama", kaže se u priopćenju pročitanom na sirijskoj državnoj televiziji. Ministarstvo izražava "čuđenje" što "jedna supersila vara svoju javnost na tako naivan način oslanjajući se na nepostojeće dokaze." "Čudi ga također što Sjedinjene Države temelje svoja stajališta o ratu i miru na onome što je objavljeno na društvenim mrežama i internetskim stranicama." Brojke koje je u petak naveo američki državni tajnik John Kerry govoreći o žrtvama kemijskog napada počinjenog 21. kolovoza samo su "fiktivne i potječu od oružanih skupina u Siriji i oporbe u inozemstvu", poručuje Damask.
WASHINGTON - Sjedinjene Države znaju da je sirijski režim otrovnim plinom ubio 1.429 civila, od čega 426 djece i sada je pitanje što će SAD poduzeti, rekao je u petak američki državni tajnik John Kerry i opetovao obećanje predsjednika Baracka Obame da će, odluči li se za vojni udar, on biti ciljan i ograničen. Prema transkriptu govora što ga je agencija Reuters preuzela s Roll Call, Inc., Kerry je kazao da su američke obavještajne službe pozorno razmotrile sve podatke o kemijskom napadu 21. kolovoza. Asadov režim, kazao je, želio je očistiti predgrađe Damaska od oporbe i tri dana prije napada stručnjaci za kemijsko oružje bili su u tom području i pripremali napade noseći plinske maske. Kerry je kazao da će američka administracija razgovarati s Kongresom, sa saveznicima i američkim narodom i da će bilo kakva akcija koju bi predsjednik Obama mogao poduzeti biti "ograničena i ciljana". Istaknuo je također da rješenje sukoba u Siriji "mora biti političko" i da se mora postići za "pregovaračkim stolom".
WASHINGTON - Američki predsjednik Barack Obama rekao je u petak da još nije donio "konačnu odluku" o Siriji, ali je spomenuo "ograničenu" akciju SAD-a kojom se želi kazniti režim Bašara al-Asada zbog korištenja kemijskog oružja. Svijet ne može prihvatiti da se žene i djeca truju plinom, rekao je Obama, nakon objave izvješća u kojem se kaže da je u napadu kemijskim oružjem 21. kolovoza koji se pripisuje sirijskom režimu poginulo u blizini Damaska 1.429 osoba od kojih 426 djece. Američki je predsjednik pozvao svijet da ne stoji "paralizirano" pred stanjem u Siriji. Obama, koji je govorio u Bijeloj kući prije sastanka s kolegama iz baltičkih zemalja, također je osudio nemoć Vijeća sigurnosti UN-a u kojem Rusija blokira svaku inicijativu. Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon sastao se u petak popodne u New Yorku ponovno s veleposlanicima pet stalnih članica Vijeća sigurnosti, nakon što u četvrtak navečer nije postignut jasan napredak u raspravi oko Sirije.
KOPENHAGEN - Ako se pokaže da je sirijski režim upotrijebio kemijsko oružje, to traži odgovor međunarodne zajednice, ali izravna intervencija NATO-a je isključena, rekao je u petak danskim medijima glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen. "Ne vidim ulogu za NATO u međunarodnoj akciji prema (sirijskom) režimu", rekao je Rasmussen, a prenosi se na web stranici dnevnog lista Politiken. On je ponovio da je uporaba kemijskog oružja, ako se pokaže da je to točno, "zastrašujući i užasan čin. Kemijski napadi predstavljaju jasno kršenje međunarodnih pravila, to je zločin koji se ne smije ignorirati".
NEW YORK - Skupina UN-ovih istražitelja završila je prikupljanje uzoraka i dokaza u vezi vjerojatnog napada kemijskim oružjem u kojemu su prošloga tjedna u predgrađu Damaska ubijene stotine ljudi te se priprema napustiti Siriju, rekao je u petak glasnogovornik UN-a. Skupina će Siriju napustiti u subotu ali će se kasnije vratiti kako bi istražila nekoliko drugih navodnih napada otrovnim plinovima koji su se dogodili tijekom dvije i pol godine dugog sirijskog građanskog rata, rekao je glasnogovornik Martin Nesirky. Stručnjaci UN-a trebali bi odmah po povratku podnijeti usmeno izvješće glavnom tajniku UN-a Ban Ki-moonu, a za konačne zaključke o eventualnom korištenju kemijskog oružja trebat će pričekati laboratorijske analize koje se provode u Europi, što bi moglo potrajati do dva tjedna.
SARAJEVO - Haški osuđenik Momčilo Krajišnik, nekadašnji visoki srpski dužnosnik tijekom rata u BiH koji je u petak pušten iz zatvora u Velikoj Britaniji nakon odsluženja dvije trećine kazne, pozvao je više tisuća okupljenih Srba u mjestu Pale kod Sarajeva da čuvaju svoju republiku ali i da se ispričaju za počinjene zločine. "Pružimo ruku svakome tko želi pomirenje. Kome smo mi učinili zlo moramo se ispričati", istaknuo je ratni predsjednik Skupštine Republike Srpske i prvi poslijeratni srpski član BiH Predsjedništva. Dodao je da je Republika Srpska najveće srpsko ostvarenje te je pozvao političare i narod na zajedništvo u njezinu očuvanju. "Velika je stvar čuvati državu. Bez države sve je ništa. S državom je i ništa sve. Tko ima državu ima perspektivu", rekao je.
BEOGRAD - Predsjednik srbijanske vlade Ivica Dačić u petak je zastupnicima u parlamentu najavio rekonstrukciju vlade o kojoj se govori već gotovo tri mjeseca. Zbog potrebe ubrzanih promjena u Srbiji, u novoj bi vladi trebalo biti 11 novih članova, među kojima je više od polovice nestranačkih, najavio je Dačić. "Znam da Srbiji danas treba sve i da joj to treba odmah", rekao je Dačić, ustvrdivši da je sadašnja vlada učinila velike korake u europskim integracijama. Požalio se da je Srbija bila izložena "nasilnoj secesiji dijela tetitorije, dvostrukim standardima međunarodne zajednice, gospodarskom osiromašenju i gubljenju svake perspektive" te je ustvrdio da je vlada u tim okolnostima uspjela napraviti "vjerojatno i najkrupnije korake naprijed".
(Hina) xzt yzt