FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Ustavni sud: Kolakušić nije smio zastati s postupkom u slučaju Dalekovod

Autor: mvra
ZAGREB, 27. kolovoza 2013. (Hina) - Ustavni sud je u obrazloženju odluke vezane uz slučaj Dalekovod utvrdio da se u postupku predstečajne nagodbe koji se vodi na zagrebačkom Trgovačkom sudu nije smjelo zastati s postupkom, što je u srpnju učinio sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić radi ocjene ustavnosti pojedinih odredbi mjerodavnih zakona.

Kolakušić je u srpnju obustavio predstečjnu nagodbu za Dalekovod, nakon čega je podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.

No, Ustavni sud je protumačio da se kao kvalificirani pokretači postupka ocjene ustavnosti mogu pojaviti samo tijela koja zastupaju njihovi čelnici, a ne fizičke osobe na pozicijama unutar tih tijela, po čemu ispada da je zahtjev za ocjenu ustavnosti mogao podnijeti samo predsjednik Trgovačkog suda, a ne sudac Kokakušić koji sudi u konkretnom predmetu.

Krajem srpnja je i Dalekovod podnio tužbu Ustavnom sudu protiv rješenja Trgovačkog suda, koje je Ustavni sud danas ukinuo i naložio bezodložno nastavljanje postupka predstečajne nagodbe nad Dalekovodom, tvrtke koja ima više od 1600 zaposlenih i ugovorene poslove vrijedne 200 milijuna eura.

Dalekovod je u svojoj tužbi tvrdio da sudac pojedinac nije ovlašten podnijeti zahtjev za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom jer tu ovlast ima samo sud te da stoga nije bio ovlašten donijeti rješenje o zastajanju.

Zahtjev za ocjenom ustavnosti pojedinih odredbi zakona, Kolakušić je temeljio na članku 37. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu kojim je određeno da će se zastati s postupkom i podnijeti Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu suglasnosti ako sud u postupku utvrdi da zakoni nisu suglasni s Ustavom. Sudac se pritom pozvao i na članak 38. prema kojem svaka fizička i pravna osoba ima pravo predložiti pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom.

Ustavni sud je utvrdio uz ostalo da Ustavni zakon nalaže da pitanje ustavnosti mora nastati "u postupku vođenim pred tim sudom". To znači da se u zahtjevu mora naznačiti u vezi s kojim se konkretnim postupkom koji se pred sudom vodi pojavilo pitanje ustavnosti određenog zakona odnosno pojedine njegove odredbe.

Ustavni sud dalje navodi da je zahtjevom dopušteno osporavati ustavnost samo onih odredaba zakona koje treba primijeniti u tom sudskom predmetu, a ne bilo koje odredbe bilo kojeg zakona.

Također, zaključio je Ustavni sud, tvrdnje o neustavnosti zakonskih odredaba potrebno je obrazložiti na konkretnom predmetu na koji bi se one trebale primijeniti.

"Podnesak koji je uredujući sudac pojedinac podnio Ustavnom sudu ne poštuje navedena pravila. Uredujući sudac pojedinac u svom je podnesku općenito osporio suglasnost s Ustavom pojedinih odredaba, ali ih ni na koji način nije povezao s činjenicama i okolnostima konkretnog predmeta u kojem je zastao s postupkom niti je obrazložio razloge zbog kojih smatra da u tom predmetu odredbe spornog zakona proizvode učinke koji nisu u suglasnosti s Ustavom", naveo je Ustavni sud.

(Hina) xmvr yln

An unhandled error has occurred. Reload 🗙