ZAGREB
HDZ-ov saborski zastupnik i koordinator stranačkog Odbora za gospodarstvo Domagoj Milošević ustvrdio je danas da nitko u Hrvatskoj, ni građani ni gospodarstvo, ne osjećaju nikakve pomake na bolje, zapitavši se odakle ministri u aktualnoj vladi crpe optimizam kada ih brojke o uspješnosti hrvatskog gospodarstva dematiraju. Hrvatska će, kazao je na konferenciji za novinare, uz Grčku biti jedina zemlja koja već petu godinu neće ostvariti gospodarski rast. "Industrijska je proizvodnja u proteklih godinu dana pala 1,5 posto, prerađivačka je industrija 'zaronila' 4,5 posto, izvoz je pao 4,5 posto, plaće su realno pale za 2,5 posto, a cijene su porasle 3,9 posto", podsjetio je Milošević. Kazao je da umjesto odgovara na pitanje zašto je to tako svakodnevno čuje tek samohvalu vladajućih o porastu izravnih investicija. To, kako je rekao, ne bi bilo loše kada se ne bi radilo isključivo o sanaciji gubitaka u Hrvatskoj i prodaji hrvatske imovine. "U svim tim stranim ulaganjima nema otvaranja novih radnih mjesta", naglasio je dodavši kako se gospodarski rast može ostvariti samo kroz privatni sektor. "No, država mora znati kako pomoći, oživiti i privući strane ulagače te kako iskoristiti diplomaciju za gospodarsku diplomaciju", poručio je vladajućima Milošević. Zatražio i da se objavi postojeća studija o isplativosti monetizacije autocesta.
DUBROVNIK
U povodu najave Crne Gore da će koncesionirati polja za istraživanje nafte i plina na južnom Jadranu, u blizini poluotoka Prevlake, dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić i predsjednik Županijskog odbora HDZ-a i saborski zastupnik Branko Bačić javno su Vladi RH postavili pitanje je li utvrdila političku i pravnu platformu za trajno rješenje pomorske granice s Crnom Gorom. Na konferenciji za novinare održanoj danas u Dubrovniku Bačić je podsjetio kako je 10. prosinca 2002. Vlada RH s Vladom SRJ potpisala protokol o privremenom režimu uz južnu granicu između dviju država te kako je taj protokol istekao prije sedam mjeseci. Zato bi, istaknuo je, bilo nužno da se donese trajno rješenje. Interesira nas, rekao je Bačić, je li hrvatska vlada utvrdila političku i pravnu platformu za trajno rješenje pomorske granice s Crnom Gorom, na najavu Crne Gore da će koncesionirati istraživanja nafte i plina na južnom Jadranu. Župan Nikola Dobroslavić rekao je kako smatra da je granična crta između Hrvatske i Crne Gore na moru crta sredine Bokokotorskog zaljeva, da je to utemeljeno na međunarodnom planu. Hrvatska na tom području ima više od 250 četvornih kilometara teritorijalnog mora i više od 1000 kilometara četvornih epikontinentalnog pojasa, rekao je. Bačić i Dobroslavić također su rekli kako najava da će se 50 nautičkih milja južno od Dubrovnika bušiti nafta zahtijeva javnu raspravu i stratešku procjenu utjecaja na okoliš.
VARAŽDIN
Hrvatski laburisti protive se rasprodaji državne imovine kroz koncesioniranje autocesta te prodaju Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja, rekao je danas u Varaždinu predsjednik Hrvatskih laburista – stranke rada Dragutin Lesar. Kukuriku Vlada nastavlja posao HDZ-ovih Vlada i provodi posljednji zahtjev Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda i Europske komisije za ukidanje suvereniteta, posebice financijskog i energetskog – privatizacija svega, rekao je Lesar na konferenciji za novinare i dodao da ne vjeruje Vladi tako dugo dok ne objavi studiju kojim bi pokaza da je tzv. monetizacija autocesta isplativija ili jedno moguće rješenje. Vlada odbija raspravu o mogućnosti otplate kreditnih obveza Hrvatskih autocesta putem obveznica koje bi otkupila Hrvatska narodna banka, ističe predsjednik laburista. Croatia osiguranje s tvrtkama kćerima na tržištu regije vrijedno je više od 12 milijardi kuna i ima 600 milijuna kuna dobiti zadržane iz prethodnih godina, ističe Lesar i pita može li se postići cijena prodaje koja bi se isplatila i zašto država kao većinski vlasnik ne povuče taj novac da bi nadomjestila dio gubitaka u proračunu. Lesar Vladi zamjera i pozivni, a ne javni natječaj za prodaju Croatia osiguranja.
OSIJEK/SLAVONSKI BROD
Centri za informiranje i savjetovanje o karijeri Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje otvoreni su danas i u Osijeku i Slavonskom Brodu. U oba grada otvorio ih je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, ističući kako je riječ o novom načinu profesionalnog usmjeravanja i komunikacije HZZ-a i korisnika. Unaprjeđenje cjeloživotnoga profesionalnog usmjeravanja glavni je cilj danas otvorenoga Centra za informiranje i savjetovanje u karijeri (CISOK) u Slavonskome Brodu, rekao je Mrsić, ističući kako taj grad ima veliku nezaposlenost, ali i tradiciju obrazovanja. "Inzistiramo da bude jedan od prvih koji će krenuti u cjeloživotno obrazovanje. Zastupamo model da u cjeloživotnom obrazovanju bude najmanje 30 do 40 posto radnika, a u ovom trenutku ih imamo 2,8 posto. Radnicima omogućavamo da se prilagode tržištu rada, da se obrazuju, podignu svoju zapošljivost i da ne moraju angažirati vlastita financijska sredstva, nego da to bude na teret države", istaknuo je Mrsić. U Osječko-baranjskoj županiji trenutačno je nešto više od 33 tisuće nezaposlenih osoba, rekao je predstojnik osječkoga Područnog ureda Zavoda za zapošljavanje Željko Bugarić i napomenuo da novi centar u Osijekui ima uvjete koje stotinu godina stara zgrada osječkoga Zavoda za zapošljavanje nema. IPA projekt Europske unije “Razvoj ljudskih potencijala“ financirao je osam centara za informiranje i savjetovanje o karijeri u Hrvatskoj s 3,7 milijuna eura.
OMIŠ
Mladi Omišanin uhićen zbog podmetanja čak tri požara svoje piromanske sklonosti u policiji navodno nije znao objasniti, rekavši tek da je vatru potpalio jer mu je "došlo", neslužbeno se doznaje iz izvora bliskih istrazi. Kako na razgovoru u policiji nije naveo ni jedan poseban razlog svog suludog ponašanja i nije odgovorio zašto je podmetao požare policija još utvrđuje motiv njegova zločina. Neslužbeno se doznaje da ga do sada nije bilo u kaznenoj evidenciji, a nije kažnjen čak niti za prometni prekršaj. Navodno ne boluje od nikakve duševne bolesti, niti ima bilo kakve veze s vlasnicima zemljišta što je zapalio. Vatru čak nije podmetao u svom susjedstvu, jer živi na drugom kraju omiškog područja. Osamnaestogodišnjeg piromana policija sumnjiči da je podmetnuo požare u Dućama, Zadvarju i u Zakučcu i to tako što bi motociklom došao na "mjesto zločina" te na više mjesta uz prometnicu upaljačem zapalio suhu travu i nisko raslinje. Vjetar je potom učinio svoje, pa se vatra proširila na veću površinu. Konkretno, posljednji požar koji je podmetnuo u srijedu, onaj u Starom selu Duće, zahvatio je 50 hektara borove šume, niskog raslinja i raznih drugih poljoprivrednih zemljišta.
VUKOVAR
U ulicama Vile Velebita i Blage Zadre u Vukovaru netko je protekle noći zapalio dva osobna automobila, norveških i zagrebačkih registarskih oznaka, izvijestila je vukovarsko-srijemska Policijska uprava. "Očevidom je prijepodne utvrđeno kako su automobili zapaljeni namjerno", rekao je glasnogovornik vukovarsko-srijemske Policijske uprave Domagoj Džigumović, dodajući kako će se kriminalističkom istragom, koja traje, nastojati utvrditi tko je to učinio i zašto.
ZAGREB
Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić obišao je danas gradilište Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu te najavio završetak građevinskih radova do sredine studenoga ove godine. Do sredine studenoga očekujemo da će biti završeni građevinski radovi, a do tada - svaki tjedan kontrola, kazao je Bandić. Zbog problema u poslovanju Nexe grupe, izvršeni radovi plaćaju se izravno podugovarateljima. Nakon građevinskih radova kreću natječaji za uređenje multimedijalne dvorane i nabavku opreme. Konačno stavljanje u funkciju Muzičke akademije očekuje se do kraja 2014. godine. Ako bude sve u redu, kad budemo stavljali zvjezdice za uređenje grada, Akademija će biti spremna za nastavu, kazao je Bandić. Ukupna vrijednost radova i opreme iznosi malo više od 200 milijuna kuna, rečeno je na gradilištu.
ZAGREB
"Zadar snova", festival posvećen suvremenom kazališnom izričaju, koji će se održati od 7. do 14. kolovoza u zadru, donosi devet izvedbi u međunarodnom kazališnom programu, multimedijalne performanse, izložbe i filmski program s 48 naslova. Festival otvara autorski projekt Senke Bulić, Ivane Jozić i Damira Martinovića Mrle "Rekvijem za organe - pokora" u Kazalištu lutaka Zadar, koji utjelovljuje kazalište okrutnosti, a inspiriran je filozofijom i tekstovima Antonina Artauda. Predstavi prethodi izložba "Traces" Nataše Kadin u Sv. Donatu i performans "In Times Like These" međunarodne grupe autora u Sv. Dominiku, a nakon nje počinje kasnonoćni filmski program u Sv. Donatu, u okviru kojega će se do 13. kolovoza prikazati kratki filmovi s ovogodišnjeg Festivala igranog filma u Puli i s Tabor film festivala. Festival je koproducent dviju međunarodnih premijera koje su na rasporedu 10. i 14. kolovoza, prva je "Stop Spot", međunarodna koprodukcija suvremenog kazališno-plesnog koncepta u kojoj nastupa 15 plesača iz Finske, Španjolske, Njemačke i Hrvatske, a druga predstava "Zatvaranje ljubavi". Nastala prema djelu Pascala Ramberta u režiji Ivice Buljana ta predstava govori o paru koji raskida. Praizvedba je na Silbi 13. kolovoza, a premijera u Zadru dan kasnije.