SPLIT
Zbog ubojstva meksičke turistkinje Selene Macedo Graciano, prošloga ljeta u Park šumi Marjan, Županijski sud danas je nepravomoćno osudio Edija Mišića (28) iz Splita na 15 godina zatvora, što je najstrožija kazna za obično ubojstvo. Sudsko vijeće pod predsjedanjem Vladimira Živaljića Mišiću je ujedno produljilo istražni zatvor u kojem je od listopada prošle godine. Sud je ocijenio da se u tom slučaju ne radi o teškom ubojstvu, kako je tvrdilo tužiteljstvo, koje je tražilo najstrožu zatvorsku kaznu od 40 godina. Branitelj je pak inzistirao da ga se oslobodi ili da bude osuđen za obično, a ne teško ubojstvo tvrdeći da se radi o neubrojivoj osobi. Nakon što je sudac objavio visinu kazne za Edija Mišića Selenin brat Emmanuel je briznuo u plač. Kasnije mu je i pozlilo zbog čega je meksički konzul u Splitu Marin Bosotina želio pozvati Hitnu pomoć. Izjavu za medije nije bio sposoban dati, a Bosotina je rekao da ne želi komentirati odluke suda, no da je osobno zadovoljan tijekom istrage i podrškom koju su imali od strane Vlade i pravosudnih organa. Selene Macedo Graciano (31) je ubijena 22. kolovoza 2012. na Marjanu kada ju je, prema optužnici, Mišić u šumi presreo, vezao, položio na zemlju, razodjenuo i kuhinjskim nožem zarezao po vratu tako da je iskrvarila. Tijelo je prekrio zemljom, granjem i kamenjem. Državno odvjetništvo najavilo je žalbu.
ZAGREB
Članovi krijumčarske skupine optužene da su u Europu s Kariba, unajmljenim luksuznim zrakoplovima, dopremili 180 kilograma kokaina danas su nepravomoćno osuđeni na ukupno 73 godine zatvora, a najveću kaznu od 14 godina dobio je navodni organizator, kanadski Hrvat Miroslav Aničić. USKOK tvrdi da je s kolumbijskim partnerima Aničićeva skupina planirala prokrijumčariti još nekoliko pošiljki od po 150 do 200 kilograma kokaina. No, dogovor nije realiziran zbog policijske akcije "Spider web" (Paukova mreža) tijekom koje su, u travnju 2011. Aničić i kanadska Hrvatica Marina Gašpar uhićeni u Austriji s mercedesom punim kokaina, a u Sloveniji njihova "prethodnica". Osim dugogodišnjeg zatvora Aničić će, ukoliko presuda postane pravomoćna, državi biti dužan gotovo 12,8 milijuna kuna, na koliko je sud procijenio njegov dio zarade od prodaje dijela prve pošiljke, odnosno najmanje 59 kilograma skupocijenog bijelog praha. Po 710 tisuća kuna iz istog će razloga u proračun morati uplatiti njegovi suradnici Željko Kostić i Ivan Marić osuđeni na sedam godina zatvora. Aničićeva navodna veza s kolumbijskim dostavljačima s kojima su se sastajali na Bahamima i u Dominikanskoj Republici, David Molina, kažnjen je s 10 godina, no on jedini od devetero osuđenih nije dostupan hrvatskom pravosuđu. Desetogodišnju kaznu dobio je i Aničićev pomoćnik zadužena za financije Nikola Katić, dok je osam godina dosuđeno Gordanu Čovčiću, bivšem zaposleniku Zračne luke Zagreb koji je preko svojih veza na aerodromima u Njemačkoj i Austriji omogućavao prekrcaj ilegalnog tereta. Davor Matić osuđen je na sedam godina, a kazne od pet godina dobili navodna Aničićeva djevojka Marina Gašpar i Milan Stevanović.
ZAGREB
Konstituirajuća sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV), kojom predsjeda predsjednik Vlade Zoran Milanović, počela je u Banskim dvorima. U GSV-u je šest ministara, predstavnici četiriju sindikalnih središnjica i Hrvatske udruge poslodavaca, a sastaje se u novom sastavu nakon stanke od pola godine. Konstituirajuća sjednica zatvorena je za javnost, a po njezinu završetku, predstavnici GSV-a dat će izjave za medije. Sindikalni čelnici optužili su Vladu, da nije dovoljno učinila na socijalnom dijalogu te su zatražili da Milanović vodi sjednicu. Također, zaprijetili su da će se povući sa sjednice ako nastup premijera Milanovića bude sveden samo na otvaranje sjednice. Milanović je poručio s današnje sjednice Vlade da će se "dijalog sa socijalnim partnerima voditi za stolom, u formatu Gospodarsko-socijalnog vijeća, ali i putem medija kako bi javnost znala sve pojedinosti i kako raspolažemo javnim novcem".
ZAGREB
Vlada je danas prihvatila Prijedlog strateškog pregleda obrane po kojem Oružane snage zadržavaju sadašnju gransku i rodovsku strukturu te nastavljaju sudjelovati u mirovnim operacijama, a do 2017. planira se postupno smanjenje broja pripadnika na 15 tisuća. Ministar obrane Ante Kotromanović podsjetio je kako se od usvajanja prvog takvog plana 2005. dogodilo niz stvari - Hrvatska je ušla u NATO i EU, no, ocijenio je da dio postignutih ciljeva "nije ostvaren u željenom obliku". Posljedica je to niza čimbenika - od gospodarske krize, smanjenja proračuna do nedovoljno profilirane upravljačke politike u MORH-u, ustvrdio je. Naglasio je kako sudjelovanje u nizu mirovnih operacija iziskuje daljnje opremanje i modernizaciju vojske, a u cilju povećanja učinkovitosti organizacije i djelovanja MORH-a i Glavnog stožera prioritet u kratkoročnom razdoblju bit će, kako je rekao, integriranje poslovnih procesa koji će dovesti do racionalizacije postojeće organizacijske strukture. "Tako se do kraja 2017. planira smanjiti brojčano stanje do 15 tisuća i to racionalizacijom upravne i zapovjedne strukture u odnosu na operativne snage, smanjivanjem broja zapovjedništva i razina zapovijedanja te funkcionalnim objedinjavanjem jedinica i okrupnavanjem sposobnosti", kazao je Kotromanović naglasivši da je cilj maksimalno optimizirati resurse.
ZAGREB - Vlada je donijela i odluku o otpisu 530 dospjelih i nedospjelih potraživanja po Kreditnom programu zapošljavanja razvojačenih pripadnika Hrvatske vojske, u ukupnom iznosu nešto većem od 60 milijuna kuna. Ministar financija Slavko Linić rekao je da je stručno povjerenstvo ispitalo sve zahtjeve, a radi se o otpisu kredita u slučajevima smrti, malignih i kroničnih bolesti, teškog socijalnog položaja ili starosti korisnika kredita. Po programu je odobreno 3655 kredita u ukupnom iznosu od 319,5 milijuna kuna. Dosadašnje su vlade otpisale 638 kredita, a HBOR 138 kredita u ukupnom iznosu od 70 milijuna kuna, naveo je Linić, dodavši da bi ukupno bilo otpisano 1306 kredita.
ZAGREB
Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović izjavio je danas kako ne postoje indicije da je pogon DINA Petrokemije u Omišlju potencijalna opasnost za stanovništvo te dodao da čeka nalaze inspekcije koju je Ministarstvo poslalo u pogon. "Nadzor je u tijeku i kada on završi imat ćemo više informacija", rekao je Zmajlović novinarima ispred Banskih dvora upitan kakvo je stanje u pogonu u Omišlju. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode zatražilo je prošlog tjedna da inspekcijske službe žurno pregledaju i provjere pogone DINA Petrokemije, posebice postupke s kemikalijama, zaštitu voda, elektroenergetiku, opremu pod tlakom i opremu za zaštitu na radu te zaštitu od požara. Hitna inspekcija zatražena je kako bi se utvrdilo stanje i donijele potrebne mjere te izbjegla opasnost za stanovništvo, dobra i okoliš. Nadzor je zatražen pošto je predsjednik uprave DINA Petrokemije Fabio Giacometti izjavio za medije da su oprema i pogoni u kojima su tone opasnih kemikalija zadnji put atestirani prije dvije godine, da su zadnji atesti istekli prije nekoliko mjeseci te da DINA za njih nema novca. Zmajlović je novinarima rekao da inspekcija provjerava je li ugroženo stanovništvo i njihovo zdravlje, a "najvažnije je da se spriječi eventualna havarija". "U ovom trenutku ne postoje indicije da bi moglo doći do ugrožavanja stanovnika, ali najvažnije je da inspekcija to provjeri", rekao je ministar zaštite okoliša i prirode.
RIJEKA
Župan Zlatko Komadina nije smogao političke hrabrosti da predloži zaustavljanje projekta Centralne zone za gospodarenjem otpadom (CZGO) Marišćina, rekao je danas na konferenciji za novinare predsjednik udruge Krizni eko stožer Marišćina (KESM) Josip Katalinić. Iako je pred sobom imao tri negativna revizorska nalaza i zaključak povjerenstva koji ih potvrđuje, Komadina nije smogao političke hrabrosti da predloži zaustavljanje projekta, nego je predložio neprovedivi zaključak kojim se zadužuje tvrtka Ekoplus d.o.o. da koordinira sve sudionike projekta, poboljša projekt te u roku 90 dana o svemu izvijesti Župana, naveo je. O revizorskim nalazima tehničko-tehnološke dokumentacije i odabrane tehnologije gospodarenja otpadom CZGO Marišćina, raspravljalo se prošlog tjedna na sjednici županijske skupštine. Katalinić je naveo da se „glasačka mašinerija vladajuće koalicije, uz iznimku sramotnog nastupa njihovih ´zelenih´, gotovo nije ni uključila u raspravu“ i da je „disciplinirano podržala županov zaključak.“ U nastavku su predstavnici KESM-a naveli 13 elemenata koje bi Ekoplus, prema usvojenu zaključku, trebao preispitati, pripremiti, dopuniti ili izraditi.
RIJEKA
Samo 6,5 posto poslovnih prostora u vlasništvu riječke gradske uprave je prazno, i to u dijelovima grada gdje je manje zanimanja poduzetnika, a to nije zabrinjavajuće, kazao je danas na aktulnom satu sjednice Gradskog vijeća gradonačelnik Vojko Obersnel. Odgovarajući na vijećničko pitanje, Obersnel je rekao da je od oko 2000 gradskih prostora, njih oko 130 praznih. Podsjetio je da su početne cijene zakupa za veći dio prostora smanjene, osim za one na atraktivnim lokacijama. Istaknuo je da su najčešće prazni i zapušteni poslovni prostori u privatnom vlasništvu ili oni kojima upravlja Agencija za upravljanje državnom imovinom. Pitanje, na koje nisam uspio dobiti odgovor, jest po kojim cijenama privatne osobe iznajmljuju prostore u gradu, rekao je Obersnel dodavši da je taj podatak proglašen poreznom tajnom.
KARLOVAC
Skromnom svečanošću Specijalna bolnica za produženo liječenje iz Duge Rese zahvalila se danas Veleposlanstvu SAD-a i vojskama SAD-a i Hrvatske što su realizirali projekt zamjene dotrajale vanjske stolarije energetski učinkovitom, vrijednom 103 tisuće američkih dolara, a veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj Kenneth Merten zahvalio se domaćinima na prilici da se uključe u taj projekt. Izrazivši zadovoljstvo i učinjenim i što su vojnici iz Montane mogli doći ovamo i surađivati sa Hrvatskom vojskom i općenito domaćim ljudima, Merten je kazao da mu je drago što su mogli vidjeti koliko je Hrvatska lijepa zemlja. Najavio je također da će Veleposlanstvo SAD-a, sa svojim Uredom za obrambenu suradnju, nastaviti takav vid pomaganja u zajednici. Na isti je način realizirano nekoliko projekata u Slunju, Udbini, Karlovcu, Našicama i sada u Dugoj Resi, a uglavnom je riječ o projektima poboljšanja stanja u školama, dječjim vrtićima i bolnicama, kazao je veleposlanik Merten i posebno naglasio da je u pozadini svega prijateljstvo dviju armija i zemalja. Zapovjednik Hrvatske kopnene vojske general bojnik Dragutin Repinc pojasnio je dodatno da Veleposlanstvo SAD-a raspolaže s određenom svotom novaca za humanitarne projekte koji se ponekad realiziraju tako da civilni izvođač dobije novac za radove, ponekad surađuju civilni izvođači i vojska, kao što je to bilo ovdje u Dugoj Resi, a ponekad radove izvode isključivo oružane snage SAD-a i RH.
ZAGREB
Pod sloganom "To je hepatitis. Upoznaj ga. Suoči se s njime" Hrvatska uz još pedesetak zemalja obilježava Svjetski dan hepatitisa, 28. srpnja, kojim se nastoji ukazati na prevenciju, ali i stigmatizaciju te "tihe i zanemarene epidemije" od čijih posljedica godišnje u svijetu umire oko milijun ljudi, a većina od 500 milijuna zaraženih niti ne zna da je zaražena. Aktivnosti u povodu tog dana, najavljenih na konferenciji za novinare, počele su danas ispred zagrebačkog Muzeja Mimara besplatnim testiranjem i pregledom jetre, a sutra se održava stručni simpozij na Infektološkoj klinici "Dr. Fran Mihaljević". Testiranje će se provoditi i 27. srpnja na popularnom okupljalištu mladih na plaži Zrće, a dva dana kasnije u Splitu. Prema procjenama Hrvatske epidemiološke službe, u Hrvatskoj je oko 39 tisuća zaraženih hepatitisom C, a oko 25 tisuća nositelji su hepatitisa B. Godišnje se, uz visoku stopu izlječivosti, liječi oko 300 bolesnika s hepatitisom C i isto toliko bolesnika s hepatitisom B. Hrvatska ima odličnu skrb za bolesnike s virusnim hepatitisom B i C, dostupni su nam najsuvremeniji dijagnostički i terapijski postupci, a terapija za liječenje bolesnika s hepatitisom C uvrštena je i na popis posebno skupih lijekova HZZO-a, rekla je Adriana Vince, voditeljica Referentnog centra za dijagnostiku i liječenje virusnih hepatitisa.
ZAGREB
Predstavnici Hrvatskog svjetskog kongresa (HSK) upozorili su danas na loše učinke oporezivanja inozemnih mirovina te izrazili nezadovoljstvo što Hrvatska još uvijek nije omogućila dopisno glasovanje na izborima. Oporezivanje mirovina odbija ljude od Domovine, time će se više izgubiti nego dobiti, rekao je glasnogovornik HSK fra Šimun Šito Ćorić na konferenciji za novinare. Hrvatsko je iseljeništvo, podsjeća, druga gospodarska grana, nakon turizma u Hrvatsku najviše novca stigne od isljeništva. Predstavnici Kongresa opetovali su svoju zabrinutost položajem Hrvata u BiH. Majorizacija Hrvata u Federaciji i nenazočnost u Republici Srpskoj, smrt su za Hrvate u BiH, ocijenio je Ćorić, zauzevši se za "neku vrstu hrvatske autonomije, trećeg entiteta, ali nikako na štetu druga dva naroda". U BiH se može napraviti da svatko bude zadovoljan, uvjeren je Ćorić. HSK se zauzima da se pred sud izvedu odgovorni za ubojstva više od stotine hrvatskih emigranata. U nekoliko europskih država, po uzoru na Njemačku, potiče se istraživanje političkih umorstava emigranata, a neke su države od Kongresa zatražile pomoć, rekao je Ćorić ne želeći iznositi pojedinosti o karakteru te pomoći. Hrvatski zakon o europskom uhidbenom nalogu neprihvatljiv je za demokratski svijet, ruši vjerodostojnost Hrvatske i ugrožava odnose s Njemačkom, ocijenio je predsjednik Kongresa Mijo Marić.
ZAGREB
USKOK je podno optužnicu protiv sedmorice pripadnika krijumčarske skupine koju tereti da su iz Albanije i Kosova u Hrvatsku, a kasnije i Švicarsku prokrijumčarili najmanje deset kilograma heroina od ljeta 2011. do veljače ove godine. U službenom priopćenju na USKOK-ovim internetskim stranicama, u kojem se navode tek inicijali i dob optuženika, stoji da je heroin nabavljao prvookrivljenik koji je vodio sve poslove od krijumčarenja, prihvata heroina u Zagrebu i njegove daljnje preprodaje. Ostali su, dodaju, imali zadaću da ga u okviru zločinačkog udruženja prevoze, skrivaju, posreduju u prodaji i isporučuju kupcima. "U tri navrata je zaplijenjeno ukupno 5, 5 kilograma heroina, oko tri kilograma punila, a optužnicom ih se na temelju rezultata istrage tereti i za druge količine prokrijumčarenog i prodanog heroina", kažu u USKOK-u. Neslužbeno se doznaje da je vođa skupine Anton Lukes čiju je skupinu policija raskrinkala početkom veljače ove godine nakon mjeseci tajnog slušanja telefonskih razgovora i praćenja osumnjičenika.
ZAGREB
Bageri Zagrebačkog holdinga u ranojutarnjim su satima po nalogu sanacijskog upravitelja Studentskog centra (SC) Peje Pavlovića počeli s rušenjem skate skulpture radi proširenja parkirališnog prostora, čemu se svojim tijelima usprotivilo stotinjak skate aktivista koji su prije sedam godina od SC-a dobili taj prostor za spomenutu skulpturu, istaknuo je jedan od organizatora prosvjeda Marin Dundić. Dundić ističe kako ih nitko, a najmanje sanacijski upravitelj, za kojeg napominje da sve radi na svoju ruku, uopće nije obavijestio o početku rušenja skulpture, već da su ih o rušenju izvještavali njihovi aktivisti koji su jutros vlakom putovali na posao i koji su to sve uočili iz vlaka. Tako su do dolaska aktivista, po Dundićevoj procjeni, bageri uspjeli srušiti trideset posto skulpture, a nakon što su aktivisti tijelima spriječili daljnje rušenje, bageri su utihnuli. Sanacijski upravitelj pozvao je i policiju koja je aktiviste navodno upozorila da imaju pravo na miran prosvjed, savjetujući ih da ne ulaze u konflikte. Dundić pojašnjava kako su dobili rješenje da je skulptura bespravni objekt, no isto tako tvrdi da mu to nikako nije jasno jer su prije sedam godina upravo od SC-a dobili prostor. Odluči li se da ju treba ukloniti aktivisti traže drugo mjesto za postavljanje skulpture koja je po njihovim riječima jedinstvena u Hrvatskoj.
ŠIBENIK
Požar koji je u ponedjeljak oko 12 sati buknuo na vodičkom području, na predjelu Kovča ipak je podmetnut, izvijestila je danas šibenska policija. Nakon obavljenog očevida na mjestu požara utvrđeno je da je uzrok požara djelovanje otvorenim plamenom. Policija će o događaju izvijestiti Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku. Požar otvorenog prostora zahvatio je travu i nisko raslinje na površini 150 hektara. Prilikom gašenja lakše je ozlijeđen vatrogasac iz JVP Šibenik, 27-godišnjak iz Danila. Vatru su gasili vatrogasci iz Šibenika, Vodica, Zatona, , Pirovca, Tisnog, Zablaća, Brodarice, Murtera, Grebaštice, Rogoznice, Sv.Jurja, te kanader i tri air tractora.