ZAGREB - Vlada je s današnje sjednice u saborsku proceduru poslala prijedlog izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju za koji ocjenjuje da će pojačati zaštitu interesa potrošača, klijenata banaka. Ministar financija Slavko Linić ističe da o potrebi izmjena zakona jasno govore podaci o 300 tisuća blokiranih računa građana te o rastu udjela nenaplativih kredita u ukupnim stambenim kreditima na 12,5 posto. Prema Vladinom prijedlogu, naknade vezane uz odobrene kredite moraju biti vezane uz stvarni trošak odobravanja kredita, a zabranjuje se uvođenje novih naknada nakon sklapanja ugovora o kreditu. Predloženo je i da se kod ugovora o kreditu kod kojih je tečaj tijekom otplatnog razdoblja aprecirao više od 20 posto, kamatna stopa i fiksna marža ne bi smjele biti veće od početnih. Odredbama o dopuštenom prekoračenju po tekućem računu (tzv. minus) preciziralo bi se da je banka dužna obavijestiti potrošača o umanjenju ili ukidanju minusa najmanje 30 dana prije dana efektivnog umanjenja ili ukidanja. Banke također trebaju omogućiti potrošaču da, bez ikakvog dopunskog troška, otplati iznos za koji je dopušteno prekoračenje umanjeno, ili je minus ukinut i to u 12 mjesečnih obroka i primjenom kamatne stope koja vrijedi za dopušteno prekoračenje po tekućem računu.
ZAGREB - Banke bi zbog izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju mogle izgubiti najmanje 500 milijuna kuna i to 350 milijuna kuna zbog nove regulative kredita u švicarskim francima te 150 milijuna kuna na uređenju ostalih stambenih kredita, neslužbene su procjene iz Vladinih krugova. Vlada je danas predložila izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju čije se prihvaćanje u Saboru očekuje u rujnu. Uz spomenute očekivane minuse banaka, tu je i gubitak zbog nove regulacije naknada koje sada bankama donose znatne prihode. Također, banke će se, procjenjuju u Vladi, suočiti i sa smanjenjem prihoda zbog novih propisa koji reguliraju minuse po tekućim računima. U Vladi ne očekuju da će banke posegnuti za sudskom zaštitom zbog retroaktivnog uređenja ugovora o kreditima što se de facto predviđa Vladinim prijedlogom izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju. U razgovorima s bankarima nije se stekao dojam da bi oni to mogli učiniti, kaže visoki izvor iz Vlade uz napomenu kako je dosadašnja kreditna politika banaka neodrživa.
ZAGREB - Vlada je danas odlučila uredbom povećati trošarine na motorne benzine, plinsko ulje i kerozin na pogon i te će trošarine biti povećane od 10,9 do 20,9 lipa po litri, što bi proračunu trebalo do kraja godine donijeti 100 milijuna kuna veći prihod. Uredbom je tako Vlada trošarinu na olovni benzin povećala za 19,9 lipa po litri, za bezolovne benzine za 20,9 lipa, za plinsko ulje i kerozin za pogon za 10,9 lipa. Korekcija cijena prema novim trošarinama obavit će se kod sljedećeg redovnog usklađivanja cijena goriva, odnosno u utorak, 23. srpnja. Hrvatska ima najniže trošarine na goriva od zemalja EU, a sada želimo povećati prihode proračuna podizanjem cijene goriva u vrijeme turističke sezone kada je potrošnja velika, rekao je ministar financija Slavko Linić.
ZAGREB - Vlada je na današnjoj sjednici donijela odluke o prodaji dionica Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja iz portfelja Republike Hrvatske. Privatizacijski natječaji bi trebali biti raspisani već ovaj mjesec i trajali bi do polovice rujna, a Vlada bi o ponudama raspravljala krajem rujna/početkom listopada. Kod HPB-a država prodaje 99,13 posto dionica, a prodaja će se provesti modelom strukturiranog javnog prikupljanja ponuda strateških investitora. Po riječima ministra financija Slavka Linića, Vlada je razmatrala nekoliko modela, a odlučila se na prodaju kompletnog državnog udjela jer će tako postići bolju cijenu. Država u Croatia osiguranju ima udjel od 82,48 posto i namjera je Vlade prodaja dijela postojećeg vlasničkog udjela države do 50 posto dionica te odgovarajuća dokapitalizacija kroz novu emisiju dionica. Proces privatizacije i dokapitalizacije potrebno je provesti tako da nakon njegova dovršetka država ostane u vlasništvu najviše 30 posto dionica, odnosno najmanje 25 posto plus jedne dionice kapitalno osnaženog Croatia osiguranja, kazao je Linić.
ZAGREB - Croatia osiguranja ne može komentirati odluku Vlade o privatizaciji, istaknuli su danas iz najvećeg hrvatskog osiguravatelja poručujući da je sigurnost njihovih osiguranika neupitna, a da će Uprava učiniti sve da promjena vlasništva ne utječe negativno na poslovanje. Upitani za komentar odluke Vlade o njihovoj privatizaciji i dokapitalizaciji, iz tog su društva istaknuli kako Croatia osiguranje kao subjekt privatizacijskog procesa ne može komentirati odluku o privatizaciji kao ni odabrani model. No ističu kako je sigurnost njihovih osiguranika neupitna te da će "Uprava Croatia osiguranja, kao i do sada, učiniti sve da sam proces privatizacije, a u konačnici i promjena vlasništva ne utječu negativno na poslovanje kompanije". Croatia osiguranje najveće je hrvatsko društvo za osiguranje, i krajem lipnja imala je tržišni udio, mjeren veličinom zaračunate bruto premije, od 32,79 posto. Interes za sudjelovanje u privatizaciji Croatia osiguranja do sada su iskazali poljsko osiguravajuće društvo PZU, ali i rovinjska Adris grupa te slovenski Triglav.
ZAGREB - Predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke (HPB) Čedo Maletić izjavio je danas, komentirajući odluku Vlade o privatizaciji te banke, kako vjeruje da će s novim vlasnikom banka rasti još brže te kako su jedan od preduvjeta za uspješnu privatizaciju rezultati koje je banka postigla. U izjavi za Hinu Maletić je istaknuo da HPB raste brže od bankarskog tržišta te da je svoj tržišni udjel od početka 2010. do ožujka ove godine povećala s 3,6 na 4,4 posto. Naglašava i kako HPB nema teret odobrenih kredita u švicarskim francima i posljedičnih sudskih tužbi klijenata. HPB je sedma banka po veličini aktive na hrvatskom tržištu, s aktivom koja je na kraju ožujka ove godine iznosila 17,5 milijardi kuna. Prošle je godine ta banka ostvarila neto dobit od 94 milijuna kuna, dok je prvo ovogodišnje tromjesečje završila s 38,8 milijuna kuna dobiti. Izvor iz Vlade tvrdi da za HPB postoji interes svih domaćih banaka, da je posebno 'zagrijana' OTP banka, a pojavila se i belgijska banka KBC,
ZAGREB - Vlada je danas dala suglasnost društvu Autocesta Rijeka-Zagreb za kreditno zaduženje od 55 milijuna eura te dala jamstvo za taj kredit zajednici ponuditelja u kojoj su Hypo-Alpe-Adria-Bank, OTP banka i Zagrebačka banka. Rok otplate kredita je pet godina pri čemu se glavnica otplaćuje jednokratno, a kamate kvartalno. Kamata je tromjesečni EURIBOR uvećano za 5,1 posto marže. Kredit će se, prema riječima ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Siniše Hajdaš Dončića, koristiti za refinanciranje nepovoljnih zajmova uzetih, kako je rekao, "po simpatičnim uvjetima".
ZAGREB - Vlada nema pravo monetizirati autoceste ni rasporadavati državnu imovinu bez da o tome pita vlasnika te imovine, a to su građani RH, poručeno je s današnjeg sindikalnog prosvjeda protiv monetizacija autocesta na Markovu trgu. Prosvjed je organizirao Hrvatski cestarski sindikat, čiji je predsjednik Mijat Stanić Vladi poručio da do listopada ima vremena odustati od rasprodaje državne imovine. U protivnom će, najavljuje Stanić, sindikalne središnjice organizirati prikupljanje potpisa za održavanje referenduma za ustavne promjene po kojima bi Vlada za svaku prodaju državne imovine morala tražiti suglasnost građana. "Cilj je referenduma da Vladi svežemo ruke, da više nikad ništa od nacionalnog interesa ne može prodati bez da pita one čije je to vlasništvo, a to su građani," poručio je Stanić.
ZAGREB - Predsjednik Vlade Zorana Milanović ocijenio je danas da prosvjede protiv monetizacije autocesta organiziraju interesne skupine koje žele da se stanje ne mijenja te naglasio kako Vlada radi u javnom interesu i želi sklopiti ugovor koji je "dobar za Hrvatsku". Monetizacija autocesta je jedna vrlo racionalna i vrlo promišljena priča u koju nećemo ići prije nego što sve provjerimo, rekao je Milanović na početku sjednice Vlade i naglasio kako je potpuno otvorena mogućnost da u tom poslu sudjeluju i hrvatski mirovinski fondovi. "Bude li monetizacije autocesta, hrvatski građani će se po njima voziti u najgorem slučaju u istim uvjetima u odnosu na sadašnja", rekao je premijer komentirajući prosvjede koji se organiziraju protiv monetizacije autocesta.
ZAGREB - Dvjestotinjak članova Sindikata radnika i društava Ine "Inaš" prosvjedovalo je danas na Markovu trgu, zahtjevajući od vlade hitno zaustavljanje kršenja obveza Mola prema Ini, sprječavanje izdvajanja maloprodaje iz Ine i otvaranje procesa pregovora za ostanak radnika u toj nacionalnoj naftnoj kompaniji. S istaknutim transparentima "Ina radi, Mol se gradi", "Do ekstra profita preko leđa radnika" i "Od ugledng naftaša do siromašnog sluge" prosvjednici su uzvikivali "izdaja", "lopovi" i "u boj, u boj za narod svoj", zahtjevajući od vlade da zaštiti hrvatske nacionalne interese. Radnici su se usprotivili planu Inine uprave koja dio benzinskih crpki namjerava dati u franšizu privatnim poduzetnicima, što bi dovelo do raskida ugovora o radu s Inom i gubitak stečenih prava zaposlenih koji bi bili uključeni u provedbu tog plana. Smatraju da Ina zapravo želi otpustiti 2700 radnika maloprodaje, što je trećina ukupno zaposlenih u Ini i riješiti se slabije profitabilnih benzinskih crpki.
ZAGREB - Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na jučerašnju, kuna je ojačala prema euru i švicarskom franku. Srednji tečaj eura na današnjoj tečajnici središnje banke, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,509030 kuna te je za 0,17 posto niži nego jučer. Tečaj franka je pak smanjen za 0,31 posto u odnosu na jučerašnju tečajnicu, pa srednji tečaj švicarske valute sada iznosi 6,072319 kuna. Kuna je istodobno prema američkom dolaru oslabila za 0,16 posto, a prema britanskoj funti za 0,32 posto. Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a tako iznosi 5,730334 kune, a funte 8,723316 kuna.
ZAGREB - Indeksi Zagrebačke burze bili su oko podneva na dobitku oko jedan posto, a najveća je dobitnica dionica Petrokemije, čija je cijena skočila više od 6 posto nakon što je ta tvrtka danas objavila javni poziv za dokapitalizaciju. Crobex indeks oko podneva bio je u plusu 0,90 posto, na 1.849 bodova, a Crobex10 1,19 posto, na 1.039 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 4 milijuna kuna, što je otprilike isto kao i jučer oko podneva. Najveći promet do podneva ostvaren je dionicom Valamar Adrije, od 753.000 kuna. Cijena joj je porasla 0,74 posto, na 157,16 kuna. Najveća dobitnica dionica je Petrokemije, čija je cijena skočila 6,27 posto, na 220 kuna, uz promet od 340.000 kuna. Ta je kompanija danas objavila javni poziv za dokapitalizaciju koja će se odvijati u tri kruga. Dionice će se ponuditi na prodaju u rasponu cijene od 170 do 228 kuna za dionicu. Upis će se smatrati uspješnim ako se upiše i uplati najmanje 50 posto ukupnog iznosa izdanja, odnosno najmanje 551.285 dionica. U većem fokusu investitora je i dionica HT-a kojom je do podneva ostvareno 648.000 kuna prometa, a cijena joj je skočila 1,89 posto, na 182 kune.