Nakon prvostupanjske presude u kolektivnoj tužbi koju su banke nepravomoćno izgubile od udruge Potrošač podigla se "značajna prašina" pa su se posljednjih dana, kažu u udruzi Franak, mogla čuti i negiranja presude po raznim temeljima, uz često upozoravanje tzv. nezavisnih ekonomskih analitičara kako je to jako loše za banke, koje će odjednom ući u silne gubitke, što će se negativno odraziti i na gospodarstvo.
U Franku zaključuju da je sukus prvostupanjske presude argumentiran, jasan i jednostavan te da se radi o novcu koji je nelegalno uzet hrvatskim građanima.
"One koji zastrašuju javnost mogućim posljedicama sudske presude podsjećamo kako opisano oduzimanje novca građanima već neko vrijeme ima šire ekonomske posljedice, prije svega smanjenje osobne potrošnje, koje se već sada itekako odrazilo na državnom proračunu i stopi zaposlenosti", kažu u udruzi, ocjenjujući da ti koji zastrašuju javnost potpuno zanemaruju pravnu osnovanost i pravno obrazloženje presude.
Kao najvažnija isticala se teza o navodnom ukidanju valutne klauzule u švicarcima, no u udruzi kažu da je to netočno jer presudom nije ukinuta klauzula već je proglašena ništetnom u postojećim ugovorima zato što potrošači nisu bili upozoreni na rizik koji sa sobom nosi ta valutna klauzula.
Osim toga, kažu u udruzi, klauzula je proglašena ništetnom jer potrošači nisu bili upozoreni da HNB brani samo tečaj kune u odnosu na euro, jer su banke znale da će švicarac porasti u odnosu na druge valute pa kao savjesni poslovni faktor nikako nisu smjele ponuditi tako rizičnu valutu na period od 20 i 30 godina.
Sudac je to, navodi udruga Franak, argumentirao izvještajem MMF-a iz 90-ih godina u kojemu se izričito govori da će nakon eurizacije biti pritisaka kapitala na franak, što su banke morale znati.
Kao argumente presude, udruga navodi i da valutna klauzula treba biti iznimka, a ne pravilo, u zemlji s niskim stupnjem inflacije, a što Hrvatska i jest jer je visoko eurizirana zemlja.
"U takvoj zemlji banke koje su savjesne ne bi nikada nudile druge valute osima eura kao valutnu klauzulu, jer banke znaju da su sve druge valute vrlo rizične u eri fluktuirajućih tečajeva", priopćila je udruga.
Za tvrdnje da će banke nakon pravomoćnosti presude imati trenutni gubitak od pet milijardi kuna u udruzi kažu da se radi o potraživanjima koja će se smanjiti za taj iznos, ali napominju da tu nije riječ o "živom novcu" jer se ta potraživanja vode knjigovodstveno. Banke neće ništa morati isplatiti dužnicima na temelju presude, već će morati u prosjeku za 25 posto po klijentu evidentirati manje glavnice, kažu u udruzi.
Napominju da korisnici kredita u slučaju potvrđivanja presude više neće dugovati bankama više novca nego na početku kredita, nego nešto manje, dok će banke imati manje očekivane prihode jer će morati glavnice u francima pretvoriti u kunske glavnice prema početnom tečaju i odrediti fiksnu kamatu u veličini koja je ugovorena na početku kredita.
Udruga Franak ocjenjuje da je dio bankovne dobiti koji se odnosi na kredite s klauzulom u francima nelegalan. "Banke unazad osam godina imaju stalni rast dobiti koja se kretala u iznosima od tri do pet milijardi kuna, a u njoj je sadržana i nelegalna dobit na temelju nezakonitih ugovornih odredaba."
Sve što će se dogoditi jest da će nezakonito uzet novac biti vraćen klijentima, i to direktno ili posredno. Nakon pravomoćnosti presude anuiteti će biti manji za oko 35 posto, a dužnici će individualnim tužbama moći uzeti preplaćena sredstva koja su uplatili bankama na temelju nezakonitih povećanja kamata, zaključuje Franak.