ZAGREB - Nepravomoćna sudska presuda u korist udruge Potrošač protiv osam komercijalnih banaka dobar je znak, ali i pokazatelj da u Hrvatskoj sustavno treba raditi na zaštiti potrošača, ocijenili su danas predstavnici stranaka u Hrvatskom saboru - i vladajućih i oporbenih. Presuda je osvježenje i ohrabrenje, s tim da uvijek moramo brinuti da je bankarski sustav stabilan jer je on preduvjet za gospodarski rast, izjavio je Goran Marić (HDZ). Marić kaže kako je očekivao ovakav rasplet, jer model koji je postojao nije bio održiv. Banke su prebacile valutni rizik na građane, iako taj rizik nije postojao. "Nema valutnog rizika ako u izvorima sredstava nemate švicarske franke. Dakle, prebacivalo se nešto što ne postoji", rekao je Marić. Dragutin Lesar (HL) nada se da će i drugostupanjska presuda biti poput prvostupanjske. Današnju presudu pak vidi kao dobar znak da se i sudbenim putem potrošači mogu suprotstaviti tako snažnom lobiju kao što je bankarski lobi u Hrvatskoj. Nepravomoćna presuda pokazuje da su banke koje su se u inozemstvu zaduživale u eurima kompletni valutni rizik prenosile samo na jednu stranu, na dužnika, što je bilo stjecanje ekstra profita, kaže Lesar. To je, dodaje, prva točka nemoralnog bankarstva, a druga je promjenjiva kamatna stopa koja se mijenjala jednostranom odlukom banke. I ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras smatra da treba pričekati pravomoćnu presudu koja će "biti stvar između hrvatskih banaka i onih koji su od njih uzimali kredite", kao i da bi banke na temelju pravomoćne presude trebale korigirati neke stvari. U Hrvatskoj dnevno trebamo raditi na zaštiti potrošača, kaže Maras te napominje kako je bitno da ljudi shvate koju uslugu koriste i koliki je njezin rizik, te što im to može donijeti u budućnosti. S te strane, na svijesti o zaštiti potrošača treba raditi svaki dan. Zato mi je drago što Hrvatska u Europskoj komisiji ima povjerenika baš za zaštitu potrošača (Nevena Mimicu), rekao je Maras. Na sličnom je tragu i razmišljanje Srđana Gjurkovića (HNS) koji smatra kako je ključno da građani budu informirani svaki put kad nešto ugovaraju. Presuda, koja nije konačna, upućuje da se potrošače treba informirati i da postoji sankcija ako ih ne informirate, ali ovdje se sigurno ne radi o ukidanju valutne klauzule, kako sam čitao u nekim medijima, rekao je Gjurković.
ZAGREB - Sudac Trgovačkog suda Radovan Dobronić pozvao je osam hrvatskih banaka koje su od udruge Potrošač izgubile spor zbog kredita u švicarskim francima da se pokušaju nagoditi jer bi današnja presuda, postane li pravomoćna, bila temelj za nove tužbe koje bi banke mogle baciti na koljena. "Ima razloga da budete razumni i pokušate postići kompromis s tužiteljem", rekao je Dobronić dodavši da tolika količina tužbi može iscrpiti svaku banku. Banke su ranije odbile poziv Potrošača za mirenje, a sudac je rekao da ne razumiju težinu Zakona o zaštiti potrošača. Obrazložući presudu Dobronić je ustvrdio da banke kao profesionalci nikako nisu smjele građanima ponuditi usluge kredita vezane uz švicarski franak s promjenljivom kamatnom stopom i promjenljivom glavnicom. Takva kombinacija neograničene promjenjive kamatne stope i glavnice u vrijeme fluktuacije tečaja i na tako dugi rok je poptuno neprihvatljiva, kazao je, ustvrdišvi da su banke povrijedile prava potrošača jer ih nisu u cijelosti informirali o svim parametrima potrebnima za donošenje odluke. Bankama je zabranjeno slično postupanje ubuduće i naloženo da isplate parnični trošak veći od 440 tisuća kuna. Presudom na koju se strane mogu žaliti u roku od osam dana bankama je naloženo da 60 dana od pravomoćnosti ponude klijentima izmjenu ugovora i glavnicu odrede u kunama uz fiksnu kamatnu stopu na dan sklapanja ugovora. No, građani će svoja potraživanja prema bankama moći ostvariti tek nakon pravomoćnosti u privatnim parnicima.
VARAŽDIN - Jedan od tvoraca hrvatskog Ustava iz 1990. Branko Smerdel izjavio je danas u Varaždinu, gdje je održan međunarodni okrugli stol s temom „Referendum narodne inicijative u Hrvatskoj i Sloveniji – ustavnopravno uređenje, iskustva i perspektive“, da vlast mora poštovati odredbu po kojoj se na temelju dovoljnog broja prikupljenih potpisa mora raspisati referendum iako joj on i njegovi rezultati ne idu u prilog. Odgovarajući na novinarsko pitanje o raspisivanju referenduma na temelju inicijative „U ime obitelji“ da se u Ustav unese odredba po kojoj je brak zajednica muškarca i žene, Smerdel je ponovio kako vlast mora poštovati odredbu da se na temelju dovoljnog broja prikupljenih potpisa mora raspisati referendum iako joj on i njegovi rezultati ne idu u prilog. Smerdela zabrinjavaju medijski istupi osoba koje su u doba Franje Tuđmana bile u oporbi i proganjane od tog „režima“, koje Smerdel naziva pripadnicima „lijevog centra“, a danas pozivaju na ignoriranje Ustava. "Također, i na drugoj strani ima glasnih ljudi, ali opasniji su oni koji imaju vlast u svojim rukama. Zato je važno da se oni 'svedu' u mirne vode, da se prilagode i poštuju odredbe Ustava", ocijenio je Smerdel. Međunarodni okrugli stol s temom „Referendum narodne inicijative u Hrvatskoj i Sloveniji – ustavnopravno uređenje, iskustva i perspektive“, održan danas u Varaždinu u organizaciji Hrvatske udruge za ustavno pravo, okupio je desetak uglednih hrvatskih i slovenskih profesora ustavnog prava s jednim od tvoraca hrvatskog Ustava iz 1990. Brankom Smerdelom te vodećim ustavnopravnim autoritetom u Sloveniji Cirilom Ribičičem na čelu.
ZAGREB - Udruga Franak ustvrdila je danas da je nepravomoćnom presudom protiv osam hrvatskih banaka, koje su danas na zagrebačkom Trgovačkom sudu izgubile spor zbog kredita u francima, ostvarila povijesnu pobjedu. Sudac Radovan Dobronić presudio je da su poslovne banke postupile suprotno odredbama Zakona o zaštiti potrošača budući da su ugovarale valutnu klauzulu u francima, a da nisu potrošače adekvatno informirale o riziku, priopćila je udruga Franak u čije je ime udruga Potrošač pokrenula spor protiv osam banaka. Banke su, navodi Franak, prekršile i zakonske odredbe ugovarajući promjenjive kamatne stope, a bez da su pritom ugovarale parametre za njihov izračun. Kamatna stopa mijenjala se u skladu s internim aktima banke, a da korisnik kredita nije bio točno obaviješten o metodi izračuna i parametrima izračuna, kaže Franak. Napominju da je bankama naloženo da u 60 dana potrošačima smanje glavnicu na kunski iznos s početka ugovornog odnosa na koju će se primjenjivati početna kamata koja će biti fiksna do kraja otplatnog perioda.
ZAGREB - Sindikati su danas jednoglasno pozdravili presudu zagrebačkog Trgovačkog suda protiv banaka zbog kredita u švicarskim francima, odnosno valutne klauzule i jednostrane primjene kamatne stope, a Hrvatska udruga radničkih sindikata (HURS) smatra kako je to još jedan argument u prilog njezinu zahtjevu za ocjenom ustavnosti valutne klauzule. HURS je 20. siječnja 2011. podnio Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti članka Zakona o obveznim odnosima kojim je propisana mogućnost ugovaranja valutne klauzule. U prijedlogu se tvrdi da su tim člankom povrijeđene ustavne odredbe o suverenitetu, jednakosti svih pred zakonom i obvezi države da potiče gospodarski napredak i socijalno blagostanje građana. Bankarska praksa, kojom je valutna klauzula postala neizostavan sadržaj općih uvjeta poslovanja pri dodjeli kredita građanima i pravnim osobama, izazvala je nejednakost ugovornih strana, a banke su primjenom valutne klauzule u cijelosti otklanjale rizik i prevaljivale ga na suugovaratelja kredita, smatra HURS. Presuda Trgovačkog suda je dodatni argument u prilog našem zahtjevu, pogotovo jer je sudac Radovan Dobronić tijekom postupka ukazao na nelogičnost primjene valutne klauzule u vrijeme kada je kuna stabilna valuta, rekao je Hini predsjednik HURS-a Ozren Matijašević.
ZAGREB - Treba vidjeti što se može popraviti da Hrvatska dobije i iskoristi što više sredstva iz europskih fondova, ali i utvrditi mehanizme koji su doveli do toga da nismo iskoristili sva sredstva koja smo mogli, poručili su saborski zastupnici raspravljajući o korištenju pretpristupnih programa pomoći EU u drugom polugodištu 2012. Oporbeni zastupnici "iskoristili" su raspravu i prozvali Vladu da je nespremna dočekala 1. srpnja i ulazak Hrvatske u Europsku uniju, argumentirajući to nedopustivo dugim kolonama na graničnim prijelazima i zapostavljenošću Dubrovačko-neretvanske županije. Vlada je pala na ispitu kad je riječ o toj županiji, bila je nespremna, tvrdi Branko Bačić (HDZ). Pridružio mu se Frano Matušić (HDZ) kojeg, kaže, zabrinjava "nevjerodostojnost" Hrvatske. HDZ-ov zastupnik pita što će biti s projektima i obećanjima ako se dogodi da nam Europska komisija, kao kaznu za izmjenu zakona o europskom uhidbenom nalogu, odnosno zbog tzv. Lex Perković, zabrani korištenje europskih fonodova te nudi odgovor – aktualna će Vlada biti isključivo odgovorna ako Hrvatskoj bude zabranjen pristup europskim sredstvima. Matušić upozorava i na izjavu njemačkog parlamentarca Josipa Juratovića prema kojoj Hrvatska nikad ne bi ušla u EU da je taj zakon donesen prije. Nezavisni Damir Kajin ima drugačije viđenje, smatra da bi Hrvatska 1. srpnja bila u EU i da je zakon donijet mjesec-dva prije. Zastupnik HDSBB-a Boro Grubišić i zastupnik HSS Branko Hrg upozorili su da županije Slavonije i Baranje nemaju razvijenost većina drugih u Hrvatskoj te da njihove lokalne samouprave nemaju vlastitih sredstava za participaciju u projektima, što umanjuje njihove sposobnosti za apliciranje u fondovima. Samo Izvješće o korištenju sredstava pretpristupnih programa, zastupnici su ocijenili korektnim, no podijelili su se u ocjeni koja je vlast – bivša ili sadašnja, zaslužnija što je u godinu i pol ugovoreno dvostruko više nego prethodnih godina. To nije samo zasluga nove Vlade, kaže Ivan Šuker (HDZ) i tumači kako su se projekti počeli ugovarati nekoliko godina ranije.
OSIJEK - USKOK je pokrenuo istragu na osječkom Pravnom fakultetu neslužbeno se doznaje iz izvora bliskog istrazi, dok na fakultetu kao ni u osječkoj policiji tu informaciju danas nisu mogli potvrditi. U osječko-baranjskoj Policijskoj upravi izvijestili su tek da se za sve informacije treba obratiti USKOK-u. Nitko od studenata, koji su se nešto poslije 13 sati zatekli na fakultetu, nije znao ništa o istrazi. Na studentskoj referadi izvješen je natpis da referada trenutno ne radi, a neslužbeno se doznaje da je dekan Igor Bojanić odsutan. Prema pisanju medija pod prismotrom USKOK-a je jedan profesor, no nitko ne navodi što je točno cilj istrage. Prije nekoliko mjeseci USKOK je pokrenuo istragu na osječkom Ekonoskom fakultetu gdje je zbog davanja i primanja mita, odnosno kupoprodaje ispita privedeno ukupno 39 osoba, među kojima i pet profesora te jedan asistent.
OSIJEK - Hrvatska demokratska zajednica Osječko-baranjske županije učinit će sve da se izbori u Osječko-baranjskoj županiji ne ponavljaju, rekao je na današnjoj konferenciji za novinare njezin predsjednik Davorin Bubalović. Do sada su propala dva pokušaja konstituiranja osječko-baranjske Županijske skupštine jer HDSSB, koji ima većinu od 24 vijećnika, nije uspio skupiti potrebnu većinu od 28 vijećnika. HDSSB-u su prešla dva vijećnika HSP-a dr. Ante Starčevića, koji su bili u koaliciji s HDZ-om, jer su, kako su istaknuli, nezadovljni što je na gradskoj razini HDZ ušao u neprincipijelnu koaliciju sa SDP-om. Tri vijećnika laburista, od kojih je jedan trebao biti kandidat za predsjednika Županijske skupštine, ali je večer prije sjednice završio u bolnici, izjavili su da bi poduprli taj prijedlog ako se ostvari stranački konsenzus. Predsjednik HDZ-a Osječko-baranjske županije Davorin Bubalović izvijestio je da su danas održani pregovori s osječko-baranjskim županom i predsjednikom HDSSB-a Vladimirom Šišljagićem.
ZAGREB/PRAG - Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić sastala se danas u Pragu s češkom ministricom kulture Alenom Hanakovom i potpisala Program kulturne suradnje između hrvatskoga i češkoga Ministarstva kulture za sljedeće trogodišnje razdoblje. Potpisanim se Programom osobito potiče razmjena i suradnja umjetnika i kulturnih institucija te daje formalni okvir produbljivanju suradnje kako bi bila češća i bogatija. Program je potpisan na temelju Sporazuma između hrvatske i češke vlade o suradnji u području kulture, prosvjete i znanosti iz 2001. godine. Osnovne smjernice Programa kulturne suradnje dogovorene su nakon posjeta izaslanstva češkog Ministarstva kulture 20. lipnja i konzultacija vezanih uz češka iskustva programiranja i financiranja projekata iz strukturnih fondova iz područja kulture i kulturne baštine te digitalizacije bibliotekarske građe. Prošle je godine ostvareno deset gostovanja u Češkoj uz potporu Ministarstva kulture. Art radionica Lazareti gostovala je s "Prolaznim sjećanjem", Brodski harmonikaški orkestar "Bela pl. Panthy" gostovao je na Međunarodnom natjecanju harmonikaških orkestara, Hrvatski školski muzej gostovao je na Međunarodnoj izložbi dječje umjetnosti LIDICE. Mia Elezović održala je Klavirski recital na 23. Festivalu Forfest, Muzeji Hrvatskog zagorja gostovali su s arheološkom izložbom "Vrbovec", Hrvatski sabor kulture sudjelovao je na 26. državnoj reviji plesne scene mladih i odraslih. Zagrebačko kazalište lutaka gostovalo je sa "Školom za superjunake" na Međunarodnom festivalu lutkarske umjetnosti, a gostovanja su omogućena i folklornom društvu "Rapski tanac", udruzi MAPA te Bacačima sjenki. U sklopu posjeta Češkoj, ministrica Zlatar Violić sinoć je na Međunarodnom filmskom festivalu u Karlovyim Varyima prisustvovala projekciji filma Vinka Brešana "Svećenikova djeca". Film je prikazan u sklopu natjecateljskog programa, u punoj dvorani za 1200 posjetitelja te je iznimno dobro primljen.
ZAGREB - Zagrebačka županija ima na raspolaganju samo 30 T1 timova hitne medicinske pomoći, što je premalo u odnosu na broj stanovnika i veličinu županije, te je na županijskog Skupštini predloženo da se njihov broj poveća na 50. Zato će se pokrenuti inicijativa za izmijenu Mreže hitne medicine na području Zagrebačke županije, jednoglasno su na današnjoj sjednici zaključili vijećnici Županijske skupštine. Kako je istaknuto, Zagrebačka županija se prostire na površini od 3.069 kilometara četvornik i ima gotovo 320.000 stanovnika te 1.930 km cesta, a na raspolaganju joj je svega 30 T1 timova hitne medicinske pomoći, pri čemu prosječna udaljenost do bolnice iznosi oko 40 km. T1 tim ima po jednog liječnika, medicinsku sestru i vozača. Za usporedbu, Varaždinska županija koja ima gotovo dvostruko manje stanovnika, oko 176.000, na površini od 1.269 km četvornih i sa 1.195 km cesta, ima 25 T1 timova. Neravnomjerni kriteriji mogu se uočiti i usporedbom pojedinih hrvatskih gradova, rekli su vijećnici. Tako, na primjer Velika Gorica sa 63.000 stanovnika ima svega 5 T1 timova, a isti broj T1 timova imaju i Čazma s 8.095 stanovnika i Prelog s 7.840 stanovnika. Inicijativom za izmijenom Mreže hitne medicine zagrebačka Županijska skupština predlaže da se broj T1 timova za Zagrebačku županiju poveća s 30 na 50 - odnosno da Jastrebarsko umjesto trenutnih 5 dobije 6 T1 timova, Zaprešić i Samobor umjesto 5 po 7 T1 timova, Velika Gorica umjesto 5, 10 T1 timova. Također predlaže se da se Ivanić Gradu i Svetom Ivanu Zelini, koji trenutno imaju samo ustrojena dežurstva, dodijeli po 5 T1 timova.
ZAGREB - Šesnaesti Motovun film festival od 27. do 31. srpnja donosi bogat filmski, glazbeni i popratni program koji je ove godine, u povodu ulaska Hrvatske u EU, posvećen najvećoj europskoj manjini – Romima.
"U pet dana i noći, u poznatom ritmu, Motovun film festival ove godine donosi 70 projekcija, pet koncerata, čitav niz gostiju i glavni program u kojemu je ove godine 20 naslova, a u godini ulaska u Europsku uniju svoj smo glavni prateći program posvetili zadnjem narodu koji je ostao 'kamen u cipeli' Europe, Romima", kazao je danas najavljujući program u zagrebačkoj Kući za ljude i umjetnost Laubi direktor MFF-a Igor Mirković. Središnji program festivala, po izboru Jurice Pavičića i Milene Zajović, donosi niz uspješnica recentne svjetske kinematografije, a otvara ga 27. srpnja koprodukcija nekoliko europskih zemalja "Imagine" (2012.) poljskoga redatelja Andrzeja Jakimowskog, topla priča o slijepim osobama. "Fokusirali smo se na filmove koji su hrabri i novi, ali i koji donose jednu pozitivnu energiju", kazala je Zajović. Kao najveća filmska atrakcija ovogodišnjega programa najavljena je trilogija "Ljubav-Vjera-Ufanje" festivalskog doajena Ulricha Seidla.
ZAGREB - Zastupnici zagrebačke Gradske skupštine danas su jednoglasno prihvatili izmjenu Odluke o utvrđivanju naknade za zbrinjavanje otpada i o određivanju granica područja za umanjenu vrijednost nekretnine, a većinom glasova prihvatili su i Prijedlog pravilnika o parkirališnim zonama, uvjetima i cijenama parkiranja kojim se smanjuju cijene parkiranja u javnim garažama ovisno o vrsti karte od 25 do 50 posto. Izmjenom Pravilnika omogućeno je Gradu Zagrebu da odlukom odredi koeficijent umanjenja tržišne vrijednosti do 0,3, u odnosu na ranije određeni koeficijent od 0,15, te da odredi duži rok isplate razlike između tržišne vrijednosti nekretnine i umanjene vrijednosti nekretnine, obrazložio je pročelnik Gradskog ureda za energetiku, okoliš i održivi razvoj Marijan Maras. Odlukom se uređuje visina naknade koju vlasnik građevine za zbrinjavanje otpada ili nositelj drugih stvarnih prava na toj građevini plaća Gradu Zagrebu, na način da propisuje visinu te naknade koja se sa 25 kuna povećava na 65 kuna po toni otpada, prema količini zbrinutog otpada u prethodnom mjesecu.
SISAK - U sjećanje na pogibiju mnogih pripadnika zagrebačke 102. brigade HV-a 13. prosinca 1991. u akciji "Vihor na Kupi" u blizini Šišinca, Zajednica udruga športskih ribolovaca invalida i veterana Domovinskog rata peti put organizira Ribičku alku. Program svečanosti, što će se održati u subotu, 6. srpnja, počinje u 11 sati misom zadušnicom za sve poginule branitelje u crkvi u Šišincu. Nakon polaganja vijenaca na spomen-obilježje poginulim pripadnicima 102. brigade, sudionici će u procesiji otići do mjesta pogibije na Kupi, u koju će baciti vijenac. Ribička alka invalida i veterana Domovinskog rata na Kupi kod spomen-gaja počet će u 12,30 sati. Sudionici će se natjecati u gađanju viseće alke kopljem iz čamca u vožnji.
ŠIBENIK - Rodilište šibenske Opće bolnice potvrdilo je svjetske kriterije kvalitete skrbi za majke i djecu u njihovim prvim zajedničkim danima te je ponovno postalo jedno od 31 hrvatskog rodilišta sa statusom Rodilišta – prijatelja djece. Priznanje uručuje UNICEF za Hrvatsku koji je program pokrenuo 2007. godine u suradnji s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi. Ugledno priznanje šibenskome gradonačelniku i ravnatelju bolnice Željku Buriću uručio je danas u ime UNICEF-a koordinator programa "Rodilišta – prijatelji djece" Josip Grgurić. Čestitavši osoblju šibenske Opće bolnice, osobito djelatnicima rodilišta, Grgurić je istaknuo kako je riječ o važnom priznanju koje majkama jamči da će u zdravstvenoj ustanovi dobiti najbolju moguću skrb i smještaj.
ZAGVOZD - Kordinacija gradonačelnika i načelnika općina Imotske krajine i Makarskog priobalja dogovorila je da će se idućeg utorka održati prosvjedi ispred novoizgrađeng tunela Sv. Ilije, zbog najava Hrvatskih autocesta (HAC) da će stanovnicima tog kraja naplaćivati korištenje tunela koji spaja Imotsku krajinu s jadranskom obalom. Današnjem sastanku u Zagvozdu nazočilo je 15-tak predstavnika općina i gradova Imotske krajine i Makarskog primorja, splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja, te predstavnik koordinacije braniteljskih udruga Imotske krajine Ivan Budalić, koja podupire prosvjed. Župan Ževrnja istaknuo je kako je stanovništvo Imotske krajine i Makarskog primorja „ljuto i gnjevno“ zbog najava plaćanja tunelarine kroz Sv. Iliju. Prema našim sazanjima otvaranje tunela Sv. Ilije bit će 9. ili 10. srpnja, a mi smo od HAC-a dobili i obavijest da će se za korištenje tog tunela automobilom plaćati u jednom smjeru 20 kuna a kamioni čak 66 kuna, te smo odlučili u utorak, 9. srpnja, u 18 sati organizirati prosvjed protiv takvih tunelarina, istaknuo je načelnik općine Baške Vode Joško Roščić. Procijenio je da će takva tunelarina biti udar na turizam makarskog područja te će ugroziti i uspostavu planiranih zona male privrede u zabiokovlju. Zato je zatražio da se za lokalno stanovništvo ne naplaćuje cestarina kroz Sv. Iliju, jer u suprotnom taj tunel nema smisla. Načelnik Baške Vode također je napomenuo kako "izgleda da je tunelarina kazna za općine Imotske krajine i Makarskog primorja gdje je u većini pobijedio HDZ".
ZAGREB - Muzej automobila Ferdinand Budicki otvoren je danas javnosti u prostorima bivše tvornice Pluto u zagrebačkoj Ulici Ljudevita Posavskog u kojem je izloženo 30-tak modela oldtimer automobila, oko 20 motocikala te razni foto i video materijali vezani uz povijest automobilizma u Hrvatskoj. Nakon jučerašnjeg svečanog otvaranja za VIP goste muzej danas su posjetili prvi posjetitelji koji su između ostalog mogli vidjeti vrijedne primjerke starih automobila poput poznatog Fordovog Modela T iz 1922. godine ili Nash Standarda Sixa iz 1928. te druge vrijedne modele antiknih automobila. Pored automobila izloženi su i motocikli kao i tricikl vozilo Velorex Oscar proizveden u Čehoslovakoj 1956. godine. Voditelj muzeja Valentino Valjak rekao je da su svi automobili privatno vlasništvo i većinom su registrirani i tehnički ispravni. Kako je riječ o privatnim eksponatima postav izložbe će se mijenjati i nadopunjavati, dodao je. Osim izložbi antiknih vozila u muzeju će se održavati mnogobrojne tematske izložbe fotografija, tehničke radionice, predavanja i tribine, restauracije, projekcije filmova te druge manifestacije, dodao je.
ZAGREB - Zagrebačka Gradska skupština danas je donijela odluku o izmjeni i dopuni odluke o komunalnom doprinosu, prema kojoj je za sve one koji plate komunalni doprinos jednokratno on smanjuje za 25 posto. Gradski zastupnici su sa 36 glasova za te 10 suzdržanih SDP-a prihvatili prijedlog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnom doprinosu kojom se smanjuju cijene komunalnog doprinosa po gradskim zonama. Tako su cijene za prvu zonu 96 kuna, za drugu 81 kunu, za treću 50 kuna i za četvrtu zonu 32 kune. Također, umanjuje se cijena onim obveznicima koji imaju status branitelja za 10 posto od dosadašnje cijene ako im je nekretnina za koju plaćaju komunalni doprinos jedina. Obvezniku komunalnog doprinosa koji je pokrenuo postupak za donošenje rješenja o izvedenom stanju, a ranije je sudjelovao ili sam financirao izgradnju ceste, javne rasvjete, javnih površina, groblja utvrđeni iznos komunalnog doprinosa se umanjuje. Gradonačelnik Bandić istaknuo je da je ta odluka životna i njome povlače crtu na taj problem legalizacije bespravne gradnje.
ZAGREB - Tematski broj časopisa Matice hrvatske "Hrvatska revija" posvećen pristupanju Republike Hrvaske Europskoj uniji predstavljen je danas u Matici hrvatskoj u Zagrebu. O sadržaju ovoga broja Hrvatske revije govorili su potpredsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović, glavna urednica Hrvatske revije Mirjana Polić Bobić, članovi uredništva Dubravka Oraić Tolić i Josip Užarević te saborski zastupnik HDZ-a i bivši ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković. Akademik Damjanović je istaknuo kako se u Hrvatskoj uglavnom svi slažu da je ulazak Hrvatske u EU važan povijesni događaj, no i dodao, kako se svi ne slažu koliko je taj ulazak dobar za Hrvatsku. Smatra kako taj događaj nije potrebno previše slaviti, no niti odbijati eventualno dobre mogućnosti za Hrvatsku. Po riječima glavne urednice Polić Bobić Hrvatska revija na svojim stranicama nudi razmišljanja o različitim oblicima naše baštine, sadašnjosti i budućnosti. Dubravka Oraić Tolić ocijenila je kako se ovaj tematski broj bavi tvrdim političkim i simboličkim temama. Kao posebno tvrdu temu izdvojila je prilog novinarke Višnje Starešine, koji je, kako smatra, "politički triler o postmodernističkom kolonijalizmu" te posebno vrijednu raščlambu Anđelka Akrapa o demografskom stanju Republike Hrvatske. Po mišljenju prof. Oraić Tolić simboličku temu posebno obrađuje akademik Radoslav Katičić svojom studijom o hrvatskom jeziku.
DUBROVNIK - Dubrovačke ljetne igre ove će godine okupiti više od dvije tisuće umjetnika iz cijeloga svijeta koji će izvesti više od 130 dramskih, glazbenih, opernih, baletnih, folklornih i drugih programa, najavljeno je danas na konferenciji za novinare. Ravnateljica Igara Ivana Medo Bogdanović kazala je da će 64. Dubrovačke ljetne igre s budžetom od 12 milijuna kuna omogućiti bogat, raznovrstan i kvalitetan umjetnički program, a same Igre u tom iznosu sudjeluju s 40 posto vlastitih sredstava. Igre će biti otvorene 10. srpnja podizanjem festivalske zastave na Orlandov stup, a okupit će više od dvije tisuće umjetnika iz cijelog svijeta koji će u 47 festivalskih dana na dvadesetak scenskih i ambijentalnih lokacija izvesti više do 130 dramskih, glazbenih, opernih, baletnih, folklornih i drugih programa. Ovogodišnji dramski program obuhvaća tri nova naslova, dvije reprizne predstave i jednu dramsku obnovu, te pet gostovanja. Premijerni dramski program u Gradskoj vijećnici Grada Dubrovnika otvorit će projekt Bobe Jelčića i Nataše Rajković "Allons Enfants" u kojem uz glumce sudjeluju i građani Dubrovnika.
RIJEKA - Islamski centar u Rijeci danas je prvi put posjetio riječki nadbiskup Ivan Devčić podsjetivši kako su monoteističke religije kršćanstvo i islam međusobno povezane, a sve vjernike pozvao je na međusobno uvažavanje i poštivanje različitosti. Nadbiskupa Devčića i njegove suradnike riječki imam Hajrudin Mujkanović upoznao je sa značajkama Islamskog centra, koji je otvoren u svibnju ove godine. Nakon obilaska molitvenog prostora nadbiskup Devčić se zahvalio imamu Mujkanoviću na gostoprimstvu, istaknuvši kako nije mogao biti na otvaranju centra zbog ranije preuzetih obveza u inozemstvu. Riječki nadbiskup Devčić također je rekao kako su kršćanstvo i islam bratske religije te međusobno povezane. Sve vjernike pozvao je na međusobno uvažavanje i poštivanje različitosti. Kršćanstvo i islam povezuju zajednički korijeni; Abraham kao otac vjere i drugi veliki vjerski likovi, vjera u jednog Boga te druge zajedničke vrijednosti, naglasio je Devčić, dodajući da su to temelji za suradnju. Ta je suradnja važna sada, kada gotovo polovica čovječanstva slijedi jedno ili drugo vjersko učenje, kazao je riječki nadbiskup.
ZAGREB - U dvije odvojene akcije policija je ovoga tjedna zaplijenila 92 grama heroina i 24 grama kokaina vrijednih više od 50 tisuća kuna te uhitila trojicu Zagrepčana koje tereti da su prodavali ili kupovali te najteže vrste droga. Uz drogu je zaplijenjen i ilegalan pištolj, dvije digitalne vage i 9.000 kuna za koje sumnjaju da su zarađene prodajom narkotika. Osmnjičeni preprodavač kokaina uhićen je u ponedjeljak kada je u njegovoj kući u Rakitju pronađeno 22 grama kokaina, 300 grama "punila" za povećavanje kokainske mase, digitalna vaga, pištolj, streljivo i 2.000 kuna. Kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da je 47-godišnjak nabavljao veće količine kokaina kojega je skrivao u svojoj kući, miješao s primjesama i prodavao u Zagrebu i okolici. U policiji tvrde da je sredinom travnja na području Susedgrada prodao dva paketića sa dva grama droge 38-godišnjem kupcu kod kojeg je taj kokain i pronađen.