Riječ je o online istraživanju na uzorku od 800 Slovaka provedeno u svibnju ove godine, a koje je pokazalo i da barem petodnevni ljetni odmor ove godine planira šest od deset Slovaka.
Pritom njih više od polovice planira potrošiti do 400 eura po osobi, a gotovo trećina 400 do 800 eura po osobi.
Iako je Hrvatska prva među europskim/inozemnim odredištima za ljetni odmor Slovaka zapravo je na drugom mjestu, i to odmah iza same Slovačke u kojoj ljetni odmor planira provesti nešto više od trećine Slovaka.
Na listi europskih odredišta iza Hrvatske slijedi Češka u koju na ljetni odmor planira putovati 11 posto Slovaka, te Italija i Bugarska u kojima će se odmarati po 9 odnosno 8 posto slovačkih građana.
Izvan Europe u daleke i egzotične destinacije ovog ljeta na odmor planira putovati 14 posto Slovaka, pri čemu iz slovačkog GfK napominju da su te destinacije još uvijek svojevrsna nepoznanica za Slovake te da radije putuju po Europi.
Za Hrvatsku ističu da slično kao Slovačkoj susjedne zemlje Austrija, Poljska i Mađarska među slovačkim turistima imaju posebni 'dugoročni' status jer u te zemlje uz dodatak Egipta i Turske godinama najradije putuju na odmor, dok se među onima s 'kratkoročnim' statusom spominju Francuska, Italija, Španjolska i Mallorca.
Na putovanja Slovaka na odmor ovog ljeta dosta utječe krizna situacija u toj zemlji s usporenim gospodarskim rastom i povećanjem nezaposlenosti, ali to nije bitno ugrozili niti promijenilo poziciju Hrvatske na tom tržištu.
U proljetnom dijelu ove sezone slovački su touroperatori za Hrvatsku bilježili različite brojke, od pada prodaje, pa do stagnacije i porasta, ali su ipak, kako pokazuje analiza stanja na tom tržištu Hrvatske turističke zajednice (HTZ), manje-više s tim bili zadovoljni očekujući dodatnu potražnju potkraj lipnja i u srpnju.
Napominju i da većina slovačkih turista u Hrvatsku dolazi automobilima, znatno manje zrakoplovnim charterima (zbog blizine), a ove se godine očekuje da će ih u Hrvatskoj biti bar kao prošle godine.
Slovačkih turista je prošle godine, po podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj bilo nešto malo više od 337,4 tisuće ili 0,7 posto više nego u godini prije, dok su porast od 0,5 posto ostvarili i s gotovo 2,3 milijuna noćenja.