Vrijeme je da središnje banke prekinu s mjerama kojima šalju poruku da su spremne učiniti štogod je potrebno kako bi pomogle gospodarstvu, prenosi BBC zaključak iz BIS-ova redovnog godišnjeg izvješća.
Banke su učinile što su mogle kako bi ublažile najteže posljedice šestogodišnje kreditne krize, upozoravaju iz Basela.
Na vrhuncu krize povukle su niz taktičkih poteza kako bi održale likvidnost, snizivši u početnoj fazi ključne kamatne stope. Sljedeći su potez bile mjere kvantitativnog ublažavanja monetarne politike i ubrizgavanje značajnih novčanih iznosa u bankovni sustav.
Vrhunac krize sada je izna nas i vrijeme je da se te intervencionističke mjere ukinu, zaključuju u BIS-u.
Vlade bi po njima trebale podmazati kotače gospodarstva reformama tržišta rada i "snažnim programom popravka i reformi" koji jedini mogu osigurati dugoročni ekonomski oporavak.
"Iako je od erupcije globalne financijske krize prošlo šest godina, svjetsko gospodarstvo i dalje ne uspijeva ostvariti snažan, samoodrživ rast", ističe se u izvješću.
"U tom su razdoblju središnje banke razvijenih gospodarstava bile prisiljene pronalaziti načine da podignu popustljivu monetarnu politiku na još višu razinu. No, one ne mogu riješiti strukturne probleme koji sprečavaju povratak snažnom i održivom rastu", zaključuju u BIS-u.
Monetarne su vlasti uskočile kako bi "drugi dobili na vremenu i povukli odgovarajuće poteze, popravili stanje u aktivi, konsolidirali fiskalnu bilancu i proveli reforme za jačanje produktivnosti".
To je privatnom sektoru mogućilo da odgodi reforme a vladama da financiraju deficite uz niže cijene, upozorava čelnik BIS-ova monetarnog i ekonomskog odjela Stephen Cecchetti.
Sada središnje banke moraju ponovo preusmjeriti fokus na održavanje financijske stabilnosti i poticanje reformi "umjesto da ih koče nultim kamatnim stopama i kupovinama sve većih iznosa vladinog duga", dodaje.
Prošlog je tjedna američka središnja banka najavila smanjivanje programa kupnje imovine krajem godine, što je izazvalo nagle oscilacije na tržištima.