Od šest zemalja uz Nil koje su potpisale taj Okvirni ugovor o suradnji (CFA) (Etiopija, Burundi, Kenija, Ruanda, Tanzanija i Uganda), ratificirala ga je samo Etiopija i to sredinom lipnja.
Egipat i Sudan odlučno odbijaju potpisati taj ugovor koji se bavi prvenstvom i povlasticama na Nilu koje su si dodijelili bilateralnim ugovorom iz 1959., u vrijeme kada su njihovi susjedi bili još pod kolonijalnom vlašću.
"Nećemo dopustiti da samo jedna zemlja ima potpuni nadzor nad našim zajedničkim bogatstvima", rekao je u Jubi etiopski ministar za vodu i energiju Alemayehu Tegenu na sastanku ministara Inicijative u porječju Nila (NBI) koja okuplja šest zemalja uz tu rijeku.
"Zato je moja dužnost pozvati sve druge zemlje u porječju da što prije dovrše proces ratifikacije", istaknuo je Alemayehi. Porječje Nila je "na povijesnoj prekretnici", dodao je.
Egipat je povisio ton otkako je Etiopija koncem svibnja počela skretati tok Plavog Nila (koji se u Sudanu ulijeva u Bijeli Nil i stvara Nil) na dužini od 550 m, u okviru početka gradnje hidrocentrale "Veliki preporod" koja će imati kapacitet 6.000 megavata.
Kairo se boji da bi ta centrala koja će, kada se dovrši, biti najveća u Africi, smanjiti protok nizvodno od centrale, što je presudno važno za Egipat i upozorio je da su "sve opcije otvorene".
Etiopski i egipatski ministar vanjskih poslova sastali su se u utorak u Addis Abebi i obećali da će njihove zemlje početi pregovore o planiranoj gradnji etiopske centrale. Addis Abeba je ipak u više navrata isticala da neće odustati od projekta ocijenivši da je on nužan za njezine energetske potrebe.