ZAGREB
Prijedlogom Zakona o zaštiti prirode, o kojem jutros raspravljaju zastupnici u Hrvatskom saboru, želi se unaprijediti sustav zaštite prirode, stvoriti preduvjete za proglašenje ekološke mreže Natura 2000, te jasno definirati rokove i skratiti postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ciljeve očuvanja ekološke mreže. Osvrćući se na zahtjeve i primjedbe koje su na predloženi zakon došli između dva čitanja, ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović kazao je kako prijedlog o osnivanju Nacionalne parkovne agencije nije opravdan. "Stručna analiza pokazala je da socijalni ekonomski i politički troškovi osnivanja takve agencije nisu opravdani", rekao je Zmajlović. Novosti se odnose na poboljšanje sustava zaštite prirode, očuvanje zaštićenih područja te upravljanje njima, a uvode se i dodatni mehanizmi kontrole javnih ustanova koje upravljaju zaštićenim područjima. Zakon o zaštiti prirode radio se zbog uočenih nedostataka važećeg zakona ali i zbog unapređenja sustava zaštite prirode te usklađenja s međunarodnim protokolima. Zmajlović je naglasio kako je Europska komisija dala pozitivno mišljenje na prijedloge Zakona o zaštiti prirode i Zakona o zaštiti okoliša, o kojima Sabor objedinjeno raspravlja. Govoreći o prijedlogu Zakona o zaštiti okoliša, Zmajlović je ustvrdio kako je stanje okoliša u Hrvatskoj bolje od zemalja EU-a, a to želimo i zadržati.
ZAGREB
Josip Borić (HDZ) optužio je vladu da nacionalna bogatstva želi dati u koncesiju, no ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović mu je odgovorio kako se u koncesiju ne daju nacionalna bogatstva, nego turistička ponuda, dok država i građani zauvijek ostaju vlasnici bogatstava. „Procjena je da u pojedinim nacionalnim parkovima postoji ogroman potencijal za privlačenje investicija, ali uz strogo kontrolirane uvijete“, odgovorio mu je Zmajlović u saborskoj raspravi o prijedlozima zakona o zaštiti prirode i zakona o zaštiti okoliša, navodeći primjer potencijala Nacionalnog parka Brijuni. „Nacionalne parkove pretvaramo u stacionarni turizam. Što će se desiti kad sve iskoncesionirate? Gdje će se odmarati SDP-ovci ako Brijuni odu u koncesiju“, zanimalo je Borića. „HDZ zlonamjerno obmanjuje javnost“, replicirala je SDP-ova Mirela Holy, podsjećajući kako važeći zakon omogućava koncesiranje djelatnosti u parkovima prirode. „To je donijela upravo vaša vlast“, poručila je HDZ-ovcima. Branko Hrg (HSS) ocijenio je kako treba pojačati ulogu lokalne samouprave u očuvanju prirode i osigurati za to financijsku podršku, a s njime se složio i Laburist Branko Vukšić koji je naglasio kako upravo zahvaljujući lokalnoj zajednici imamamo najočuvaniju prirodu u Europi, koja će se na žalost, kako je rekao, „naruštiti investicijskom klimom“. HDSSB-ovog Zorana Vinkovića zabrinulo je nesuglasje između Kluba SDP-a i bivše SDP-ove ministrice zaštite okoliša Mirele Holy, koja je na predloženi zakon podnijela čak 14 amandmana.
ZAGREB
Konačne verzije zakona o suradnji Sabora i Vlade u europskim pitanjima te saborskog Poslovnika dobile su danas "zeleno svjetlo" na Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Za predložene prijedloge glasovala je većina članova Odbora , a o njima će se još očitovati zastupnici na plenarnoj sjednici Sabora. Prijedlog zakona o suradnji Sabora i Vlade podržao je i Vladimir Šeks (HDZ), nakon što je jučer rečeno da vladajući prihvaćaju oporbene, dakle i HDZ-ove, zahtjeve da Vlada i premijer češće nego je prvotno bilo planirano komuniciraju sa Saborom o eu-pitanjima, poglavito o sastancima Europskog vijeća. Predsjednik Odbora Peđa Grbin (SDP), najavio je da će zainteresirana javnost imati mogućnost uvida u bazu EU dokumenata putem saborske e-doc baze. Dragan Zelić (GONG) u raspravi o prijedlogu novog Poslovnika upozorio je kako donošenje zakona po hitnom postupku treba biti iznimka, ne pravilo. Konačnu odluku o oba navedena akta Sabor treba donijeti ovih dana – predviđeno je, naime, da i Zakon i Poslovnik stupe na snagu 1. srpnja ove godine.
ZAGREB
Saborski Odbor za pravosuđe danas je većinom glasova, uz protivljenje HDZ-a, podupro prijedlog izmjena Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, po kojem će Hrvatska od 1. srpnja europski uhidbeni nalog primjenjivati na kaznena djela počinjena nakon 7. kolovoza 2002. godine. Obrazlažući razloge izmjena zakona, ministar pravosuđa Orsat Miljenić rekao je da se u taj proces ide zbog usklađivanja s tri EU direktive (EUROJUST, o priznavanju odluka mjera nadzora između članica EU i pravima na informaciju o kaznenom postupku, te o zaštiti osobnih podataka). Dodao je da se time mijenja nadležnost sudova za provedbu europskog uhidbenog naloga, jer su do sada četiri suda bila nadležna za njegovu provedbu (Bjelovar, Velika Gorica, Zadar i Vukovar), a sada bi za to nadležni bili svi županijski sudovi i sva županijska Državna odvjetništva. Osvrćući se na rok vezan uz kaznena djela na koje se primjenjuje zakon, Miljenić je rekao kako su, razmatrajući priljev djela koji će doći na sudove, odlučili se da se to ograniči na kaznena djela počinjena nakon 7. kolovoza 2002. Na upit predsjednika Odbora Josipa Kregara po čemu je određen taj datum i odnosi li se on na "slučaj Perković", ministar pravosuđa rekao je da zakon nije pisan prema bilo kojoj osobi.
ZAGREB
Studenti završnih godina Pravnoga i Fakulteta političkih znanosti imaju priliku volontirati u Hrvatskom saboru – raspisan je, naime, poziv za volontiranje u akademskoj 2013./2014. godini. Zainteresirani se mogu javiti do 3. srpnja putem web obrasca na internetskoj stranici Sabora. Imena kandidata koji su ušli u Program objavit će se na saborskom web-u. Volontirati mogu studenti koji će u akademskoj 2013/.2014. godini biti na 4. ili 5. godini Pravnog fakulteta i studenti 4. ili 5. godine diplomskog studija Fakulteta političkih znanosti. Prednost kod izbora imat će studenti s većim prosjekom ocjena. Program volontiranja traje jednu akademsku godinu – u zimskom (od 15. rujna do 15. prosinca) i ljetnom (od 15. siječnja do 15. srpnja) zasjedanju Sabora. Studenti volonteri sa svojim mentorima - zastupnicima, sukladno dogovoru, pomažu u iščitavanju zakonskih prijedloga i pripremanju materijala za sjednice, istražuju legislative drugih zemalja, prate medije i javne nastupe svojih mentora, komuniciraju s građanima na internetskoj stranici, društvenim mrežama i sl.
ZAGREB
Nakon što je dobilo stručno mišljenje o neprihvatljivosti sadržaja u više brojeva časopisa VP- Magazin za vojnu povijest, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta povuklo je preporuku koju je za njegovo korištenje u školama izdalo bivše ministarstvo u rujnu 2011. godine. Ministarstvo je isti dan kada se na kioscima pojavio lipanjski broj posvećen ustaškoj vojnici, s fotografijom Jure Francetića na naslovnici, zatražilo nezavisna stručna mišljenja o posljednjih šest brojeva časopisa, uključujući i broj 27/2013 iz lipnja. "U recenzijama koje smo dobili povjesničari su ujednačeni u mišljenju da su naslovnica, kao i način na koji su obrađene pojedine teme u broju 27 neprihvatljivi za korištenje u osnovnim i srednjim školama. Za ovo je Ministarstvo, naime, neprihvatljivo veličanje bilo kojega totalitarnoga režima pa svaki sadržaj koji teži k tome oštro osuđujemo. Nezavisna stručna mišljenja upućuju na neprihvatljivost sadržaja i u nekim prethodnim brojevima časopisa VP – Magazin za vojnu povijest", kaže se u današnjem priopćenju Ministarstva. Ministarstvo je zatražilo od izdavača da hitno iz impresuma časopisa povuče preporuku uz napomenu da ubuduće preporuku za časopis VP – Magazin za vojnu povijest kao dodatno nastavno sredstvo može dobiti samo pod uvjetom da svaki pojedinačni broj časopisa prije njegova tiskanja dostavi na mišljenje Agenciji za odgoj i obrazovanje i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta.
VARAŽDIN
Izborom Dubravke Biberdžić iz SDP-a za predsjednicu, te Vladimira Stolnika iz HNS-a i Anđelka Stričaka iz HDZ-a za potpredsjednike, danas je u Varaždinu konstituirana Skupština Varaždinske županije. Dubravka Biberdžić, koja već ima jedan mandat iza sebe na čelu Skupštine, dobila je jednoglasnu podršku svih vijećnika poručivši kako se nada nastavku dobre suradnje iz prethodnog mandata. Ujedno je izrazila zadovoljstvo budući da su od 41 izabranog vijećnika njih 15 žene, što predstavlja značajan iskorak u radu Skupštine. Župan Predrag Štromar poručio je vijećnicima da je izborna kampanja gotova pa sada sve stranke i vijećnici trebaju raditi zajedno u interesu Varaždinske županije i njezinih stanovnika. Štromar je rekao da se kroz kampanju vidjela sličnost programa svih stranka, što je dobar preduvjet za suradnju svih političkih grupacija u Skupštini. Istaknuo je nužnost podizanja životnog standarda građana i realizaciju projekata na području komunalne infrastukture, zdravstva i obrazovanja, dok će za razvoj gospodarstva biti nužna politička snaga i dogovor te lobiranje pri ministarstvima i državnim tvrtkama. Skupština Varaždinske županije ima 41 vijećnika. Njih 20 iz koalicije HNS-SDP-HSU-HSLS, 10 iz koalicije HDZ-BUZ, šest iz šesteročlane koalicije koju predvodi HSS, tri iz Hrvatskih laburista te dva iz HRAST-a.
ĐAKOVO
Ovogodišnji, 47. đakovački vezovi, čije prve prateće priredbe u samome gradu počinju 26. lipnja, okupit će oko 12.000 sudionika, a glavne priredbe - otvorenje smotre, svečani mimohod i zatvaranje uz izbor najljepših narodnih nošnji, bit će 5., 6. i 7. srpnja. U svečanom mimohodu, u nedjelju, 7. srpnja, bit će oko 4500 folkloraša iz 60-ak skupina. Gostujuće skupine dolaze iz Njemačke, Srbije, BiH, Mađarske, Australije i Novog Zelanda. Odande stiže skupina Hrvata okupljenih u Folklorni ansambl "Kralj Tomislav" iz Aucklanda, a s njima stižu i Maori, okupljeni u Klapu Samoana te još jedna njihova skupina, rekao je danas za Hinu gradonačelnik i predsjednik te smotre folklora Zoran Vinković. U povorci će biti i više od 50 okićenih svatovskih zaprega te više od 60 jahača, najavljuje Vinković, dodajući kako se Smotra održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike i Sabora. Vezovi će svečano biti otvoreni ispred katedrale u petak, 5. srpnja scenskom slikom o žetvenim običajima. Smotra je ove godine umnogome u znaku ulaska RH u EU pa je tako i njen plakat u znaku đakovačke, gorjanske ljelje koju je UNESCO stavio na svoj popis zaštićene nematerijalne kulturne baštine 2007. godin.
ZAGREB
Mađarski državljanin, koji je jučer autocestom Split - Zagreb vozio brzinom od 245 kilometara na sat, kažnjen je jedonogodišnjom zabranom vožnje u Hrvatskoj, te novčanom kaznom od 7000 kuna. Policija je mercedes 52-godišnjeg Mađara zaustavila jučer u 18,47 sati na dijelu autoceste A-1 u Ličko-senjskoj županiji između Zira i Jadove, gdje je brzina prometnim znakom ograničena na 130 kilometara na sat. Uređajem za mjerenje brzine utvrđeno je da vozi brzinom od 245 kilometara na sat, izvijestila je danas ličko senjska policija. Prekršajnim nalogom vozač je kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 7000 kuna i izrečena mu je zaštitna mjera zabrane korištenja inozemne vozačke dozvole na području RH u trajanju od 12 mjeseci.