Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
17. lipnja 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Studija Erste Banke: Hrvatska je uspješna priča i u teškim vremenima
7. Slovenski GEN-I nudi jeftiniju struju
8. Osjetno smanjen višak u robnoj razmjeni eurozone i EU-a u travnju
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata (%) 17. 6. 121.770.000 201.770.000 51.770.000 12,77
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 36.490.000 0,24 1 tjedan 2.500.000 0,80 1 mjesec 12.790.000 2,48 Ukupno 51.770.000 12,77
Izvor: Tržište novca
Tržište novca: niže kamatne stope
Na početku tjedna na Tržištu novca porasla je ponuda slobodnih novčanih sredstava, dok je potražnja smanjena u odnosu na petak, a pozajmice su ugovarane uz niže kamatne stope.
Potražnja je danas iznosila 121,77 milijuna kuna, što je 17,89 posto manje nego u petak. Istodobno, ponuda je dosegnula 201,77 milijuna kuna, što je 70,5 posto više.
Najviše je ugovoreno prekonoćnih pozajmica, 36,49 milijuna kuna, pri čemu je prosječna kamatna stopa smanjena s u petak zabilježenih 0,33 na 0,24 posto. Ugovoreno je i 12,79 milijuna kuna pozajmica s rokom vraćanja za mjesec dana, po kamatnoj stopi od 2,48 posto, što je 2 bazna boda manje nego u petak. Pozajmica s rokom vraćanja za tjedan dana, pak, plasirano je 2,5 milijuna kuna, uz prosječnu kamatnu stopu od 0,8 posto, nakon u petak zabilježenih 4,5 posto. Ukupni promet na Tržištu novca danas je dosegnuo 51,77 milijuna kuna, dok je prosječna kamatna stopa smanjena s u petak zabilježenih 0,94 na 0,82 posto.
„Novi radni tjedan u trgovanju na Tržištu novca Zagreb obilježila je nešto veća ponuda slobodnih kuna te smanjena potražnja za kratkoročnim pozajmicama u odnosu na protekli tjedan. Iako je u ponudi ostalo neplasiranih kuna, potražnja nije u cijelosti namirena zbog iskorištenosti limita potencijalnih kreditora prema tražiocima pozajmica“, navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
ZSE: rast Crobexa 0,23 posto
Dionički indeks Zagrebačke burze Crobex danas je porastao za 0,23 posto, na 1.805,88 bodova, dok je specijalizirani Crobex10 smanjen za 0,30 posto, na 1.018,34 bodova.
Redovni promet Burze iznosio je danas 10,5 milijuna kuna, a tri su dionice imale milijunske promete.
U fokusu investitora bile su dionice pojednih Agrokorovih kompanija, nakon što je u petak objavljeno da Todorićev koncern preuzima 53 posto dionica slovenskog Mercatora.
Tako je najveći promet ostvaren dionicom Vupika, od 1,7 milijuna kuna, uz rast cijene za 3,68 posto, na 128,60 kuna. Dionica Belja imala je pak promet od 1,4 milijuna kuna, a cijena joj je porasla za 1,13 posto, na 75,29 kuna.
Dionicom Riviere Adrie trgovalo se za više od 1,6 milijuna kuna, sa porastom cijene za 0,42 posto, na 14,50 kuna.
Dionica HT-a imala je 1,6 milijuna kuna prometa, a cijena joj je porasla za 0,20 posto, na 182,48 kuna.
Povlaštenim dionicama Adris grupe ostvaren je promet od 668,6 tisuća kuna, uz pad cijene za 0,67 posto, na 287,20 kuna, dok je promet dionicom Podravke iznosio 615,4 tisuće kuna, a cijena Podravkine dionice blago je pala, za 0,09 posto, na 229,80 kuna.
Dionica Najniža Najviša Zadnja Promet Promjena Službeno Tržište ADPL-R-A 118,12 118,77 118,77 85.359,92 0,64% ATGR-R-A 585,20 592,02 585,20 76.674,04 -2,14% CROS-R-A 7.200,00 7.200,00 7.200,00 21.600,00 1,32% DLKV-R-A 22,77 22,90 22,90 6.280,91 0,79% HT-R-A 182,01 183,50 182,48 1.610.758,92 0,20% IGH-R-A 200,00 207,00 200,00 14.211,14 -1,91% INA-R-A 4.240,56 4.295,00 4.295,00 384.849,41 -0,12% INGR-R-A 3,21 3,38 3,28 79.228,78 -3,24% KOEI-R-A 710,05 710,50 710,40 22.018,05 -0,29% LEDO-R-A 7.999,00 7.999,00 7.999,00 7.999,00 2,00% LKPC-R-A 492,00 495,00 495,00 59.664,43 -1,00% MGMA-R-A 0,75 0,75 0,75 75,00 0,00% OPTE-R-A 7,54 7,88 7,88 825,26 -0,13% PODR-R-A 223,00 230,00 229,80 615.428,90 -0,09% PTKM-R-A 205,20 207,50 207,50 323.334,54 1,12% ULPL-R-A 180,00 185,00 180,00 10.860,00 -1,64% VART-R-1 16,70 18,48 18,48 3.551,88 5,60% Redovito Tržište ACI-R-A 3.511,00 3.511,00 3.511,00 10.533,00 -1,90% ADRS-P-A 287,02 287,50 287,20 668.624,20 -0,67% ADRS-R-A 328,60 328,60 328,60 3.614,60 0,00% ATLN-R-A 52,67 55,41 52,67 47.156,43 -4,82% ATPL-R-A 303,49 316,99 316,99 102.473,88 4,28% AUHR-R-A 290,02 292,00 290,02 4.940,24 -3,32% BD62-R-A 20,09 20,30 20,30 17.704,34 -0,49% BLJE-R-A 74,41 79,69 75,29 1.389.971,05 1,13% DDJH-R-A 71,28 74,00 74,00 82.568,33 2,04% DIOK-R-A 27,00 28,94 28,03 284.111,16 2,71% ERNT-R-A 1.320,01 1.329,89 1.320,01 125.828,89 0,00% HCVT-R-A 163,00 170,00 170,00 13.131,00 4,94% HDEL-R-A 102,00 102,00 102,00 10.200,00 -0,97% HIMR-R-A 195,00 195,02 195,00 42.512,10 -2,50% HMST-R-A 125,00 125,00 125,00 1.250,00 0,00% HUPZ-R-A 1.065,00 1.065,00 1.065,00 21.300,00 -1,39% IPKK-R-A 200,00 203,98 200,00 1.207,96 2,88% JDPL-R-A 60,00 61,00 61,00 6.362,14 0,00% JDRA-R-A 500,00 504,00 504,00 11.008,00 0,80% JNAF-R-A 2.302,10 2.302,10 2.302,10 6.906,30 0,05% KODT-P-A 1.010,00 1.010,14 1.010,00 11.110,14 1,00% KODT-R-A 1.110,00 1.110,00 1.110,00 26.640,00 0,91% KORF-R-A 146,62 149,00 146,67 95.146,94 -1,56% KRAS-R-A 381,11 381,12 381,11 62.502,31 0,00% KSST-R-A 388,08 410,00 410,00 7.064,67 2,50% KTJV-R-A 16,19 16,19 16,19 1.780,90 4,32% LKRI-R-A 118,73 121,00 120,00 148.756,69 1,20% LVCV-R-A 115,00 115,00 115,00 1.150,00 11,29% MAIS-R-A 80,50 80,50 80,50 805,00 0,63% PBZ-R-A 480,00 489,98 481,10 14.913,40 -1,81% PDBA-R-A 325,00 325,00 325,00 3.575,00 0,00% PIVK-R-A 201,00 201,00 201,00 201,00 0,00% RIVP-R-A 14,40 14,50 14,50 1.638.242,90 0,42% SLPF-R-A 27,13 27,17 27,13 4.341,72 1,76% SLRS-R-A 380,00 380,00 380,00 1.140,00 0,00% SUNH-R-A 25,00 25,25 25,00 3.322,50 -0,99% THNK-R-A 624,05 659,99 624,05 10.142,42 -5,45% TISK-R-A 213,21 214,00 214,00 162.586,11 0,40% TNPL-R-A 290,00 314,00 314,00 2.415,92 9,79% TUHO-R-A 1.348,50 1.350,00 1.350,00 10.798,50 0,11% VDKT-R-A 305,15 329,99 329,99 103.448,19 6,45% VPIK-R-A 127,12 130,99 128,60 1.683.902,27 3,68% ZABA-R-A 31,51 32,00 32,00 41.462,92 1,78% ZVZD-R-A 4.048,97 4.048,99 4.048,99 24.293,91 1,22% Domaći MTP PRFC-R-A 20,40 21,40 20,40 9.080,40 0,99% SNHO-R-A 150,00 150,00 150,00 16.800,00 1,28% Inozemni MTP EGB-S-LBU1 102,90 102,90 102,90 7.203,00 -1,06% EGB-S-LDX3 54,50 57,00 57,00 82.500,00 13,10% EGB-S-LGD2 104,40 104,50 104,50 15.767,50 -0,48% EGB-S-LSL1 18,50 18,50 18,50 30.636,00 -8,87% EGB-S-LSP2 8,00 8,00 8,00 8.000,00 3,90% EGB-S-SDX3 82,00 82,60 82,50 5.603,00 -13,07% EGB-S-SDX4 56,30 57,90 56,30 65.044,40 -9,92% EGB-S-TSWL 79,70 82,50 81,50 57.038,10 -2,40% Ukupan promet 10.578.461,82
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Mirex porastao 0,1 posto
Prosječna vagana vrijednost četiri obvezna mirovinska fonda, indeks Mirex, u petak se povisila 0,1 posto, pokazuju podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA-e).
Prema podacima agencije, Mirex je porastao na 179,2303 boda. Krajem prošloga tjedna na vrijednosti su dobili gotovo svi obvezni mirovinski fondovi. Rast su predvodili obvezni fondovi Raiffeisen i PBZ Croatia osiguranja, čije su se vrijednosti popele za 0,16 odnosno 0,15 posto, na 177,1518 odnosno 163, 8199 bodova.
Vrijednost fonda AZ bila je viša za prosječnih 0,1 posto, na 185,1371 bodova.
Istodobno je fond Erste Plavi izgubio na vrijednosti 0,07 posto, spustivši se na 184,7929 bodova, priopćila je HANFA.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena % 13. 06. 14. 06. Mirex 179,0573 179,2303 0,10 AZ OMF* 184,9589 185,1371 0,10 Erste Plavi OMF. 184,9266 184,7929 -0,07 PBZ Croatia osig.OMF 163,5781 163,8199 0,15 Raiffeisen OMF 176,8757 177,1518 0,16 AZ benefit DMF** 193,5227 193,7898 0,14 AZ profit DMF 214,1133 215,0030 0,42 Croatia osiguranje DMF 131,4429 131,4202 -0,02 Erste Plavi Expert DMF 154,9877 154,7493 -0,15 Erste Plavi Protect DMF 157,9798 157,9846 0,00 Raiffeisen DMF 168,2951 168,2951 - ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 105,3735 105,2646 -0,10 Auto Hrvatska ZDMF 119,2446 119,7327 0,41 AZ Dalekovod ZDMF*** 205,1793 205,8312 0,32 AZ Hr. kontrola zračne plov. 200,8005 200,8005 - AZ VIP ZDMF 216,5349 217,4122 0,41 AZ ZABA 100,2331 100,8295 0,60 AZ Zagreb ZDMF 157,3827 157,9968 0,39 ZDMF cestarski fond 138,1192 137,6791 -0,32 ZDMF Croatia osiguranje 115,3642 115,3478 -0,01 ZDMF Ericsson N. Tesla 178,2237 178,5097 0,16 ZDMF HEP grupa 121,3512 121,3512 - ZDMF Hrvatskih autocesta 131,2053 131,1852 -0,02 ZDMF Hr. liječničkog sind. 191,5409 192,0333 0,26 ZDMF Novinar 163,7619 164,0266 0,16 ZDMF Željezničar-Raiffeisen 136,1411 136,1350 0,00 ZDMF Sind. Pomoraca Hr. 118,1199 117,9799 -0,12 ZDMF T-HT 155,2600 155,1636 -0,06
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 15.070 15.176 Tokyo/Nikkei 13.033 12.686 London/FTSE-100 6.360 6,304 Frankfurt/DAX 30 8.236 8,127
*Izvor: REUTERS
U fokusu ulagača na Wall Streetu ovoga će tjedna biti sjednica čelnika američke središnje banke koja bi mogla umiriti tržište, nakon što su cijene dionica pale u tri od posljednja četiri tjedna.
Dow Jones indeks oslabio je prošloga tjedna 1,2 posto, na 15.070 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1 posto, na 1.626 bodova, a Nasdaq indeks 1,3 posto, na 3.423 boda.
Na Wall Streetu vlada nesigurnost još od 21. svibnja kada je predsjednik Feda Ben Bernanke kazao da bi o smanjenju poticajnih monetarnih programa čelnici središnje banke mogli odlučivati na jednoj od idućih sjednica ako se situacija u gospodarstvu poboljša. Kao dio tzv. kvantitativnog popuštanja monetarne politike, uvedenog prije četiri godine, Fed kupnjom državnih i hipotekarnih obveznica u vrijednosti od 85 milijardi dolara mjesečno ubrizgava jeftin novac na financijska tržišta, kako bi održao dugoročne kamate niskima, potaknuo kreditiranje i rast gospodarstva. To već dugo vrijeme potiče rast cijena dionica, pa se ulagači plaše korekcije cijena na niže, ako tržište izgubi tu podršku. Stoga se već tjednima pažljivo prate svi signali koji bi mogli naznačiti što će Fed učiniti po pitanju poticajnih programa.
Različiti komentari dužnosnika Feda nisu pridonijeli smirivanju tržišta jer, neki se zalažu za nastavak labave monetarne politike, dok drugi traže smanjivanje tih programa.
„Bernanke je svojim izjavama od prije tri tjedna potaknuo ranu ljetnu oluju, ne veliku, ali dovoljnu da bi ulagači postali nervozni“, kaže Fred Dickson, strateg u tvrtki D. A. Davidson.
Planovi Feda mogli bi postati jasniji u srijedu, kada će, nakon dvodnevne sjednice čelnika Feda, Bernanke održati konferenciju za novinare.
„Vjerojatno Bernanke neće iznijeti sve detalje kojima se ulagači nadaju. No, vjerujem da će pokušati smanjiti nesigurnost na tržištu“, kaže Dickson, dodajući da će čelnici Feda vjerojatno naznačiti da će promjene u monetarnoj politici biti postupne.
Ulagači se plaše da bi povlačenje poticajnih mjera prije nego što gospodarstvo bude čvrsto na putu samoodrživog rasta moglo izazvati pad cijena dionica. Od početka godine S&P 500 indeks porastao je oko 15 posto, dosegnuvši u svibnju najviše razine u povijesti.
„Kako nam stižu miješani signali o rastu gospodarstva, i najmanje smanjenje poticajnih mjera imalo bi značajne posljedice. Ako do smanjenje dođe prerano, mislim da bi to znatno povećalo rizike po cijene financijske imovine“, kaže Bucky Hellwig, potpredsjednik u fondu BB&T Wealth Management.
Europski burzovni indeksi u ponedjeljak su ojačali, predvođeni dobitnicima u sektoru telekoma, no ulagači su ipak na oprezu pred ovotjedni sastanak američke središnje banke Fed.
Londonski Ftse indeks u takvom je ozračju porastao 0,8 posto, na 6.360 bodova, frankfurtski DAX za 1,34 posto, na 8.236 bodova, a pariški CAC za 1,64 posto, na 3.867 bodova. Najveći dobitnici zabilježeni su u telekom sektoru, čiji su pripadnici bili na dobitku zbog glasina o potencijalnim spajanjima i akvizicijama.
U prosjeku su dionice toga sektora ojačale 1,6 posto, predvođene 2,7-postotnim skokom dionica španjolskog tk-operatera Telefonice nakon napisa u tamošnjem listu El Mundo da je vlada u Madridu zapriječila 70 milijardi eura vrijednu ponudu AT&T-a za Telefonicu. Iz Telefonice niječu da su zaprimili ponudu te američke kompanije, no ulagači su i dalje optimistični u vezi sektora koji je bio na dobitku temeljem glasina o spajanju. Među dobitnicima je bio i britanski Vodafone, s rastom cijena dionica od 1,3 posto.
Oprez je ipak izražen pred sutrašnji početak dvodnevnog zasjedanja američke središnje banke Fed i izjave njezina čelnika Bena Bernankea o daljnjim monetarnim poticajima gospodarstvu. Uzlet dionica izgubio je zamah nakon njegovih nedavnih izjava da bi Fed mogao početi smanjivati poticaje na idućim sastancima ako se situacija u gospodarstvu poboljša. Christian Stocker, dionički strateg u UniCreditu, kazao je da bi dionice mogle jačati u kratkom roku ako Bernanke umiri bojazni u vezi skorog smanjenja programa poticaja.
"No, te će se zabrinutosti brzo vratiti jer bi se monetarni poticaji mogli postupno početi smanjivati u drugoj polovini godine", kazao je. "Prisutan je rizik da bi tržište moglo zabilježiti pad od tri do pet posto u ljetnim mjesecima." Indeks Tokijske burze Nikkei ojačao je 2,7 posto, na 13.033 boda.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI Euro/USD 1,3341 1,3357 1,3316 USD/JPY 94,74 95,12 94,08 GBP/USD 1,5722 1,5732 1,5688 USD/CHF 0,9226 0,9249 0,9197
*Izvor: REUTERS
Jačanje dionica na svjetskim tržištima pritisnulo je danas japansku valutu prema američkoj i jedinstvenoj europskoj valuti, dok tržište u potrazi za novim smjernicama fokus polako preusmjerava sutrašnjem zasjedanju američke središnje banke Fed.
U takvim okolnostima tečaj eura prema dolaru ostao je gotovo nepromijenjen, na 1,3335 dolara. Euro je tako ostao nedaleko najviše razine u tri i pol mjeseca od 1,3390 dolara, na koju se popeo u četvrtak.
Jedinstvena europska valuta istodobno je prema jenu ojačala 0,7 posto, na 126,40 jena, što je nedaleko najniže razine u dva mjeseca od 124,94 jena, na koju se spustila prošli tjedan.
Na većem dobitku prema jenu bio je i dolar, ojačavši za 0,74 posto, na 94,80 jena.
Ulagači pozorno čekaju što će čelnik Feda Ben Bernanke kazati po završetku dvodnevnog bančinog zasjedanja. Očekivanja da će Fed uskoro početi smanjivati poticaje gospodarstvu izazvala su oštar pad cijena dionica na globalnim tržištima i ulagače okrenula većim ulaganjima u likvidne valute, poput jena.
Tržišta priželjkuju da će ih Bernanke umiriti porukom da će Fed i dalje voditi labavu monetarnu politiku.
"Teško je predvidjeti što će Bernanke kazati, no prema najoptimističnijem scenariju, pokušat će stišati oscilacije na tržištu obveznica, i to bi trebalo pripomoći tečaju dolara prema jenu", kazao je Tom Levinson, valutni strateg u banci ING.
Uspije li Bernanke u svojoj namjeri, potražnja za jenom mogla bi oslabiti, kažu trgovci. Ako čelnik Feda ponovi da će američko gospodarstvo nastaviti rasti, prognoze za dolar u srednjem roku čine se dobrima.
"Bazično gledano, ubrzanje gospodarskih aktivnosti u SAD-u tijekom ljeta i prvi koraci Feda u smjeru smanjenja programa poticaja u trećem tromjesečju trebali bi podupirati tečaj dolara u drugoj polovini godine. Očekujemo da će dolar krajem godine iznositi 110 jena a euro 1,2 dolara", navodi banka Societe Generale u bilješci klijentima.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 14. 6. USLIB 0,12900 -0,002 0,19250 0,27275 0,41126 14. 6. EULIB 0,02857 - 0,06429 0,12929 0,23143
*Izvor :FINANCIAL TIMES
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 18. lipnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,4661 5,5959 8,7982 5,9025 6,0626 8,5589
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na tečajnicu od petka ojačala prema euru za 0,08 posto.
Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,466182 kune.
Na vrijednosti je prema kuni izgubio i američki dolar za 0,28 posto, na 5,595999 kuna po srednjem tečaju, a oslabio je i švicarski franak, za 0,07 posto te srednji tečaj franka iznosi 6,062673 kune.
Istodobno je britanska funta ojačala prema kuni za 0,34 posto pa srednji tečaj funte iznosi 8,798235 kuna.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 18. lipnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska b) Prodajni tečaj za devize c) Kupovni tečaj za devize d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5300 5,7759 9,0446 6,2158 OTP Banka Hrvatska 7,5284 5,7340 8,9916 6,2083 Štedbanka 7,5551 5,8017 8,9406 6,1864 Partner banka 7,5350 5,7871 8,9859 6,2005 Erste&Steiermarkische 7,5270 5,7610 9,0620 6,2390 Hrvatska poštanska banka 7,5300 5,8105 9,1088 6,3197 Splitska banka 7,5250 5,7643 9,0256 6,2103 Podravska banka 7,6423 5,8092 9,0140 6,2162 Istarska kreditna banka 7,5300 5,7600 9,0445 6,2566 Karlovačka banka 7,5440 5,8030 9,1236 6,2869 Croatia banka 7,5341 5,7386 8,9706 6,2027 Sberbank 7,5550 5,7695 9,0358 6,2749 Hypo Group Alpe-Adria 7,5300 5,7942 9,0552 6,2602 Fina 7,5000 5,8105 9,1088 6,3197 Privredna banka 7,5300 5,8670 8,9918 6,2801 Centar banka 7,5251 5,7¸191 9,0181 6,2445 Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,4885 5,6127 8,8246 6,0808 Zagrebačka banka 7,5200 5,6966 8,9205 6,1305 OTP Banka Hrvatska 7,5150 5,7061 8,9301 6,1780 Štedbanka 7,5540 5,7886 8,9774 6,1861 Partner banka 7,5250 5,7407 8,9477 6,1894 Erste&Steiermarkische 7,5150 5,7288 9,0121 6,2041 Hrvatska poštanska banka 7,5200 5,7247 8,9742 6,2263 Splitska banka 7,5150 5,6944 8,9595 6,1559 Podravska banka 7,6416 5,7092 8,9740 6,1862 Istarska kreditna banka 7,5200 5,7250 8,9390 6,2263 Karlovačka banka 7,5330 5,7510 9,0419 6,2306 Croatia banka 7,5191 5,6995 8,9090 6,1663 Sberbank 7,5350 5,7415 8,9918 6,2446 Hypo Group Alpe-Adria 7,5200 5,6941 8,9551 6,1601 Fina 7,4800 5,7247 8,9742 6,2263 Privredna banka 7,5200 5,7519 8,9027 6,2179 Centar banka 7,5154 5,6911 8,9742 6,2142 Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,4437 5,5792 8,77 8 6,0444 Zagrebačka banka 7,4200 5,5040 8,6188 5,9232 OTP Banka Hrvatska 7,4031 5,4900 8,6335 5,9387 Štedbanka 7,4111 5,4912 8,5329 5,8799 Partner banka 7,4150 5,4409 8,6441 5,9458 Erste&Steiermarkische 7,4150 5,4604 8,5897 5,9133 Hrvatska poštanska banka 7,4200 5,4560 8,5958 5,9050 Splitska banka 7,4150 5,4985 8,6514 5,9500 Podravska banka 7,4100 5,4960 8,6365 5,9972 Istarska kreditna banka 7,4150 5,4650 8,6486 5,9141 Karlovačka banka 7,4250 5,4640 8,5907 5,9196 Croatia banka 7,4154 5,4969 8,7040 5,9614 Sberbank 7,4350 5,4729 8,6575 5,9717 Hypo Group Alpe-Adria 7,4200 5,4939 8,6549 5,9599 Fina 7,4200 5,4560 8,5958 5,9050 Privredna banka 7,4200 5,4713 8,6396 5,9146 Centar banka 7,4154 5,5008 8,6398 5,9111 Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,4050 5,4490 8,5326 5,8639 OTP Banka Hrvatska 7,4031 5,4768 8,6661 5,9416 Štedbanka 7,3814 5,4362 8,4476 5,8211 Partner banka 7,4050 5,4019 8,6006 5,9250 Erste&Steiermarkische 7,4050 5,4380 8,5460 5,8890 Hrvatska poštanska banka 7,4000 5,3742 8,4669 5,8164 Splitska banka 7,4050 5,4453 8,5853 5,9077 Podravska banka 7,3950 5,4260 8,5465 5,9472 Istarska kreditna banka 7,4050 5,4350 8,6310 5,8807 Karlovačka banka 7,4150 5,4280 8,5341 5,8806 Croatia banka 7,4004 5,4633 8,6425 5,9250 Sberbank 7,4150 5,4449 8,6135 5,9414 Hypo Group Alpe-Adria 7,4100 5,3938 8,5548 5,8598 Fina 7,4000 5,3742 8,4669 5,8164 Privredna banka* 7,4100 5,4166 8,5532 5,8554 Centar banka 7,4057 5,4700 8,6222 5,8807
*tečajevi primjenjivi od 15. lipnja
6. Studija Erste Banke: Hrvatska je uspješna priča i u teškim vremenima
Poboljšanje investicija u industriji kao i nastavak provedbi strukturnih reformi najveće su zadaće u budućnosti za Hrvatsku koja 1. srpnja pristupa Europskoj uniji, pokazala je studija Erste Banke pod naslovom: "Hrvatska: uspješna priča i u teškim vremenima", predstavljena na konferenciji za novinstvo u ponedjeljak u Beču.
U studiji se od prednosti Hrvatske posebno naglašava njezin zemljopisni položaj i neiskorišten potencijal u turizmu.
Turizam, energetika, razvoj prometne infrastrukture, potencijal u razvoju poljoprivrede i proizvodnji hrane su "top područja" u kojima postoje velike mogućnosti razvitka, istaknuto je također u studiji prema kojoj su izazovi koji stoje pred Hrvatskom nastavak provedbe strukturnih reformi javne uprave, stvaranje fleksibilnijeg tržišta rada, podupiranje produktivnog sektora, stvaranje radnih mjesta, jačanje izvoza i održivog razvoja, nastavak suzbijanja korupcije i drugo.
Studija polazi od toga da će pristup Hrvatske EU biti učinkovit katalizator rasta. Europska unija nudi Hrvatskoj izlaz na veliko europsko tržište rada i kapitala koje je sposobno konkurirati. Istodobno, Hrvatsku obvezuje na fiskalnu stabilnost i unaprjeđenje investicijske klime.
Prema riječima glavne analitičarke Erste Banke za jugoistočnu Europu Birgit Niessner, premalo je investicija uloženo u razvitak industrije, što treba poboljšati i poduzimati mjere i napore kako bi se pokrenula konjuktura.
Hrvatskoj kao i drugim državama u regiji potrebne su strane investicije, rečeno je tom prigodom. Za strane ulagače jako je važna zaštita investicija, da investitor bude siguran u stabilnost financijskog okružja pri čemu je, prema studiji, potrebna veća učinkovitost u dobivanju građevinskih dozvola, zaštita privatnog vlasništva te rješavanje problema nelikvidnosti.
"Hrvatska, koja iza sebe ima pet godina recesije, ulazi u EU kada se i ona sama bavi rješavanjem niza problema, a dio naših problema proizlazi iz globalnog", naglasio je analitičar Erste Banke Alen Kovač iz Zagreba. On smatra da se pozitivni efekti mogu očekivati u srednjoročnom razdoblju, a po njegovim riječima, "koliko će oni biti pozitivni ovisit će prvenstveno o nama samima, odnosno o upornosti Hrvatske u nastavku provedbe strukturnih reformi".
Kovač smatra da je prijeko potreban nacionalni konsenzus o korištenju fondova EU - primjerice za poticanje konkurentnosti gospodarstva, razvoju prometne infrastrukture, privlačenju stranih investicija itd.
"Članstvo u EU-u donosi fiskalna pravila koja će tražiti odgovornu fiskalnu politiku, a samim tim bit će i preduvjet za uvođenje eura u budućnosti", kazao je za Hinu analitičar Kovač.
Studiju o Hrvatskoj provela je Erste Banka u povodu pristupa Hrvatske Europskoj uniji, a makroanalizu sačinio tim analitičara Erste grupe.
7. Slovenski GEN-I nudi jeftiniju struju
Predstavnici slovenske tvrtke GEN-I najavili su na današnjoj konferenciji za novinare da će hrvatskim kućanstvima i malim poduzetnicima ponuditi cijene električne energije i do 30 posto povoljnije od HEP-ovih.
Prelazak kućanstava i poduzetnika na usluge GEN-I-a moguć je već danas, a oni koji se odluče kupovati struju od te tvrtke mogu računati na smanjenje stavki kod svih tarifa za najmanje deset posto u odnosu na HEP-ove, rekao je predsjednik Uprave te tvrtke Robert Golob.
Oni koji se do kraja srpnja odluče za GEN-I, do kraja godine imat će mogućnost smanjenja računa za struju i do 30 posto, kaže Golob. Dodaje da GEN-I ugovorene cijene jamči najmanje do kraja 2015. godine pri čemu u tom razdoblju postoji mogućnost njihova daljnjeg smanjenja.
Čelni čovjek GEN-I-a smatra pogrešnim dojam da je struja u Hrvatskoj jeftina.
"To samo tako izgleda, ali ima dovoljno prostora za smanjenje", kaže Golob napominjući da je prošle godine struja u Hrvatskoj znatno poskupjela, a cijene na europskim burzama padaju pa se otvorila prilika za ulazak na tržište i profit. Golob tvrdi da će domaćinstvo sa sadašnjom mjesečnom ratom za električnu energiju od 320 kuna, do kraja godine prihvati li ponudu GEN-I-a, uštedjeti 245 kuna, a koristi li struju za grijanje, 654 kune.
Uštede za male poduzetnike po njegovim riječima dosežu sedam i pol tisuća kuna. U planu GEN-I-a je sklapanje ugovora s 20 tisuća potrošača do kraja 2013. godine, a do kraja 2014. s 50 tisuća. U tri godine GEN-I želi zauzeti 17-postotni udjel na ukupnom hrvatskom tržištu električne energije, kaže Golob. Naglašava da se za promjenu dobavljača ne naplaćuju nikakve naknade ili penali, a nema ni fizičke intervencije u mreži kao ni ugovornih ograničenja.
Slovenska tvrtka GEN-I najveći je dobavljač električne energije i zemnog plina u Sloveniji i jedan od vodećih trgovaca električnom energijom u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Električnom energijom i zemnim plinom opskrbljuje korisnike u Austriji, Hrvatskoj, Italiji, Sloveniji, Srbiji i Makedoniji, s ukupnim opsegom prodaje od 4,5 milijarde kilovat sati energije godišnje.
Na hrvatskom tržištu posluje od 2005. godine, s opskrbom više od 5.000 mjernih mjesta. Opskrbljuje tvrtke kao što su Konzum, Tisak, Mercator-H, Zdenka, Hespo, itd. Klijenti su mu i tijela gradske uprave u Zagrebu, Samoboru, Velikoj Gorici, Jastrebarskom, Novskoj, Rijeci, Vinkovcima te institucije poput fakulteta i studentskih centara.
6. Osjetno smanjen višak u robnoj razmjeni eurozone i EU-a u travnju
Eurozona je u trgovinskoj razmjeni s ostatkom svijeta u travnju zabilježila višak od 14,9 milijardi eura, dok je u trgovinskoj bilanci Europske unije on iznosio 9,2 milijarde eura, pokazale su u ponedjeljak prve procjene europskog ureda za statistiku Eurostata.
Time je višak u robnoj razmjeni oba bloka na mjesečnoj razini izrazitije smanjen, budući da je u ožujku iznosio 22,5 milijardi eura u 17-članoj eurozoni, a u 27-članom EU 15,9 milijardi eura.
Usporedbe radi, trgovinska bilanca eurozone u prošlogodišnjem je travnju iskazala višak od 3,3 milijarde eura, dok je bilanca EU-a bila u minusu od 13,4 milijarde eura, pokazali su podaci Eurostata.
Desezonirani izvoz eurozone u ovogodišnjem je travnju na mjesečnoj razini smanjen za 0,8 posto, dok je uvoz uvećan za 0,5 posto. Istodobno, desezonirani izvoz EU-a smanjen je za 0,2 posto, dok je uvoz ostao nepromijenjen.
Uvoz 27-članog EU-a u prvom je tromjesečju na godišnjoj razini smanjen iz većine njegovih trgovinskih partnera, izuzev Turske, iz koje je porastao za tri posto.
Izrazitije je u navedenom razdoblju smanjen uvoz EU-a iz Norveške i Japana, za po 16 posto, te iz Brazila, za 14 posto.
Što se tiče izvoza EU-a u ostatak svijeta, situacija je bila mješovita. EU je tako najviše povećao izvoz u Švicarsku, i to za 19 posto, dok je najizrazitije smanjen njegov uvoz iz Indije, za 11 posto.
Promatrano po ukupnoj trgovinskoj razmjeni pojedinih zemalja članica, najveći višak u trgovinskoj razmjeni u prvom tromjesečju, od 49,3 milijarde eura, zabilježila je Njemačka. Slijede Nizozemska i Irska, s viškom od 15,1 milijarde odnosno 8,9 milijardi eura.
Najveći trgovinski manjak pak ostvarila je Velika Britanija, od 24,1 milijarde eura. Slijede Francuska, s manjkom od 20,1 milijarde, Grčka, s 5,3 milijarde, i Španjolska, sa 4,7 milijardi eura.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821